Svjetska trgovina ukapljenim plinom blago je porasla i u 2024. godini, uz oštar pad europskog uvoza zbog visokih zaliha i slabe potražnje, pokazalo je izvješće Međunarodne udruge za plin (IGU).

Globalna trgovina LNG‑om porasla je prošle godine za 2,4 posto, tek neznatno snažnije nego u 2023., dosegnuvši 411,24 milijuna tona, navodi IGU u izvješću objavljenom u četvrtak.

Smatraju promjenu nužnom

HUP traži reviziju Zakona o radu nedjeljom: Šteti malim trgovcima i turizmu

SAD je zadržao poziciju najvećeg izvoznika s isporučenih 88,4 milijuna tona ukapljenog plina. Na drugom je mjestu Australija s 81 milijun tona, na trećem Katar sa 77 milijuna tona, a na četvrtom Rusija s 33,5 milijuna tona isporučenog LNG-a.

Najveći uvoznik bila je i lani Kina s kupljenih 78,6 milijuna tona ukapljenog plina. Na drugom je mjestu Japan sa 67,7 milijuna tona LNG-a.

Europski uvoz LNG‑a drastično je pak smanjen, za oko 17 posto, na 100 milijuna tona, zbog visoke razine zaliha na početku godine, slabašne potražnje i stabilnih isporuka plina cjevovodima, navode autori izvješća. U 2023. bio je stagnirao.

Najviše je lani pao britanski uvoz, za 6,48 milijuna tona, a slijede Francuska i Španjolska koje su nabavile za 3,75 milijuna tona odnosno za za 3,49 milijuna tona manje plina nego u 2023.

U 2024. godini broj brodova za prijevoz LNG-a uvećan je za 7,5 posto, na ukupno 742 plovila, izračunala je udruga. U 2023. bio je porastao za pet posto.

Do 2031. godine bit će izgrađeno još 337 brodova, procjenjuju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

IGU je međunarodna organizacija osnovana 1931. u Švicarskoj. Okuplja više od 130 članova iz preko 70 zemalja, uključujući i Hrvatsku stručnu udrugu za plin, i predstavlja više od 90 posto globalnog tržišta plina, uključujući nabavu, prijevoz, distribuciju i potrošnju.