Sitni ritual kojeg se sjećaju gotovo svi putnici, otvaranje minijaturne bočice sa šamponom ili gelom za tuširanje u hotelskoj kupaonici, uskoro postaje stvar prošlosti. Europska unija odlučila je stati na kraj nepotrebnom plastičnom otpadu, a jedan od prvih na udaru našao se upravo taj mali, ali značajan simbol hotelskog gostoprimstva. Prema novoj Uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), od prvog siječnja 2030. godine, hotelima i drugim smještajnim objektima diljem Unije bit će zabranjeno stavljati na tržište jednokratnu ambalažu za kozmetičke i higijenske proizvode. Zabrana se ne odnosi samo na popularne bočice od 50 mililitara, već obuhvaća i sapune u pojedinačnim pakiranjima, kao i jednokratne setove za brijanje te pranje zubi koji uključuju mini paste i četkice. Ovaj potez dio je šireg europskog Zelenog plana, čiji je cilj dovesti Uniju do klimatske neutralnosti do 2050. godine i promovirati kružno gospodarstvo.

Energetski rat

Europa radila pritisak na Vladu da propusti jedan ruski tanker. Glatko su odbijeni

Razmjeri problema ambalažnog otpada postali su neodrživi. Prema posljednjim podacima Europske komisije, ambalaža čini čak 40 posto ukupne potrošnje plastike i 50 posto potrošnje papira u Europskoj uniji. Svaki stanovnik EU-a u prosjeku godišnje proizvede gotovo 190 kilograma ambalažnog otpada, a procjene su pokazale da bi se bez odlučne intervencije ta brojka do 2030. godine povećala za dodatnih 19 posto. Posebno su zabrinjavajući podaci iz hotelskog sektora; procjenjuje se da prosječan hotel s 200 soba može proizvesti i do 300 tisuća komada jednokratne plastike mjesečno. S obzirom na to da se manje od četvrtine prikupljenog plastičnog otpada uistinu reciklira, dok goleme količine završavaju na odlagalištima ili u oceanima, ova je mjera ocijenjena kao nužan korak u borbi protiv zagađenja.

Ciljevi koje je Europska unija postavila vrlo su ambiciozni. Namjera je smanjiti ukupnu količinu ambalažnog otpada po stanovniku za pet posto do 2030. godine, deset posto do 2035. i konačno 15 posto do 2040., u usporedbi s razinama iz 2018. godine. Očekivani ekološki i ekonomski učinci su značajni. Provedba novih mjera trebala bi do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora ambalaže za gotovo trećinu, što je ekvivalent godišnjim emisijama cijele Hrvatske. Uz to, predviđa se i smanjenje potrošnje vode za 1,1 milijun kubičnih metara. Iako će tranzicija zahtijevati početna ulaganja, očekuje se i pozitivan ekonomski učinak. Ako tvrtke prenesu uštede na potrošače, Europljani bi mogli uštedjeti u prosjeku gotovo 100 eura godišnje.

Hotelska industrija sada se suočava s izazovom prilagodbe, no rješenja već postoje i mnoga od njih već su u primjeni. Glavna alternativa malim bočicama su veći, zidni dozatori koji se mogu ponovno puniti, a koje su mnogi ekološki osviješteni hoteli i hotelski lanci već uveli kao standard. Ovakav pristup ne samo da drastično smanjuje otpad, već dugoročno može biti i isplativiji. Što se tiče ostalih higijenskih potrepština, poput četkica za zube ili pribora za brijanje, Uredba ne znači nužno njihovo potpuno ukidanje. Jedna od opcija o kojoj se raspravlja jest da ti proizvodi više ne budu automatski dostupni u svakoj sobi, već da ih gosti mogu zatražiti na recepciji prema potrebi. Na taj se način izbjegava nepotrebno gomilanje otpada, a istovremeno se izlazi ususret potrebama gostiju koji su zaboravili ponijeti vlastite potrepštine.

Širi udar na jednokratnu plastiku

Važno je napomenuti kako zabrana hotelske kozmetike nije izoliran slučaj, već dio sveobuhvatnog paketa mjera protiv jednokratne ambalaže. Istom uredbom, od 2030. godine, zabranjuje se i niz drugih proizvoda koji su postali dio svakodnevice. To uključuje jednokratnu plastičnu ambalažu za svježe voće i povrće lakše od 1,5 kilograma, pojedinačna pakiranja šećera, soli, začina, vrhnja za kavu i umaka koja se poslužuju u restoranima i kafićima, kao i vrlo lagane plastične vrećice. Ugostiteljski objekti također će se morati prilagoditi. Primjerice, restorani brze hrane morat će uvesti višekratno posuđe za konzumaciju na licu mjesta, a od 2027. godine bit će obvezni prihvatiti spremnike koje gosti donesu za hranu i piće za van, osim ako za to postoje higijenski ili sigurnosni razlozi.

Nejasnoće i budući koraci

Iako je smjer jasan, još uvijek postoje određene nejasnoće koje brinu hotelijere i dobavljače. Primjerice, potrebna je precizna definicija “kozmetičkih, higijenskih i toaletnih proizvoda” kako bi bilo jasno što je točno obuhvaćeno zabranom, a što spada pod iznimke. Postavlja se i pitanje kako će se točno izračunavati i provoditi zadani ciljevi ponovne uporabe ambalaže. Očekuje se da će Europska komisija do veljače 2027. objaviti detaljne smjernice i odgovore na često postavljana pitanja kako bi se olakšala tranzicija. Uredba je već stupila na snagu u veljači 2025., a njezina puna primjena u svim državama članicama kreće od kolovoza 2026., dajući industriji dovoljno vremena za pripremu. Krajnji je cilj da do 2030. godine sva ambalaža na tržištu EU-a bude reciklabilna na ekonomski isplativ način, čime se sektor ambalaže usmjerava prema potpunoj klimatskoj neutralnosti.