Prema najnovijem izvješću njemačkog EHI Retail Instituta, koji svake godine provodi istraživanje među maloprodajnim tvrtkama, ukupna šteta zbog nestale robe u trgovinama 2024. iznosila je 4,95 milijardi eura. Od toga se oko 4,2 milijarde eura izravno povezuje s krađama, dok je ostatak rezultat internih pogrešaka poput netočnog označavanja cijena ili računovodstvenih grešaka, prenosi Euronews.

Amerika

Poražavajući rezultati studije: Većina građana više si ne može priuštiti ni minimalnu kvalitetu života

Ukupni gubitak 2024. godine bio je tri posto veći nego prethodne godine, čime je oboren dosadašnji rekord. EHI-jevo istraživanje obuhvatilo je odgovore 98 tvrtki koje zajedno upravljaju s više od 17.000 prodajnih mjesta diljem Njemačke. Procijenjeno je da je krađa od strane kupaca – uključujući organizirane kriminalne skupine – maloprodajni sektor stajala oko 2,95 milijardi eura u 2024., u usporedbi s 2,82 milijarde eura godinu ranije.

Krađe koje su počinili zaposlenici tvrtki uzrokovale su dodatnih 890 milijuna eura štete, dok je oko 370 milijuna eura povezano s pronevjerama od strane dobavljača i vanjskih suradnika. Unatoč policijskim podacima koji bilježe pad od 5 posto u broju prijavljenih krađa 2024., EHI upozorava da čak 98 posto krađa ostaje neotkriveno, što znači da trgovci stvarne razmjere gubitaka otkrivaju tek pri godišnjoj inventuri.

Organizirani kriminal sve agresivniji

Izvješće upozorava da profesionalne krađe, posebno one organiziranih skupina, postaju jedan od glavnih izazova za trgovce. U odnosu na 2023., krađe povezane s organiziranim kriminalom porasle su za 5 posto te sada čine otprilike trećinu svih krađa od strane kupaca, gotovo 1 milijardu eura.

„Mnogi trgovci uvjereni su da organizirane krađe postaju sve profesionalnije i da će taj trend nastaviti rasti“, navodi se u izvješću. Opisuju situacije u kojima „veće skupine ulaze u trgovine i nemilosrdno pune torbe proizvodima“, dok osoblje i zaštitari nemaju realnu šansu zaustaviti ih. Pritom problem dodatno pogoršava povezanost takvih skupina s velikim online prodajnim platformama, uz izostanak adekvatne reakcije institucija.

Siromaštvo potiče krađe

Izvješće također ukazuje na sve veći udio krađa koje počine „obični“ kupci, dijelom kao posljedicu rasta životnih troškova i nezaposlenosti. Njemačka, kao najveće gospodarstvo Europske unije, suočena je s padom produktivnosti i visokim troškovima energije, što se povezuje s posljedicama pandemije i ratom u Ukrajini. Od kraja 2022. gospodarstvo bilježi pad svako drugo tromjesečje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Stanovanje je dodatno financijsko opterećenje: 12 posto Nijemaca prošle je godine trošilo više od 40 posto svog dohotka na stan, dok je prosjek u EU 8,2 posto. Svaka peta osoba izložena je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a nezaposlenost je, iako inflacija pada, dosegnula 6,2 posto – najviše od kraja 2020. Broj nezaposlenih približio se granici od 3 milijuna prvi put u desetljeću.

Najviše se krade iz manjih trgovina i prehrambenih lanaca

Gotovo 2 milijarde eura ukradene robe nestalo je iz prehrambenih trgovina, a posebno su na udaru bili manji supermarketi. Drogerije i trgovine tehničkom robom također bilježe sve veće gubitke. Iako službena policijska statistika pokazuje pad prijavljenih krađa u 2024., prethodne dvije godine zabilježile su snažne poraste – od 34,3 posto u 2022. i 23,6 posto u 2023. EHI-jev izvještaj tvrdi da to ne odražava stvarno stanje, budući da se gotovo svi slučajevi krađe ni ne prijave.

Porezni gubici i troškovi zaštite

Uz štetu za trgovce, gubici zbog krađa znače i gubitke za državni proračun. EHI procjenjuje da je samo kroz izgubljeni PDV u 2024. godini izgubljeno oko 570 milijuna eura. Računica pretpostavlja da je 75 posto ukradene robe podložno stopi od 19 posto, a ostatak od 7 posto. Maloprodajne tvrtke troše oko 0,33 posto svog prometa na mjere zaštite – što uključuje edukaciju zaposlenika, video nadzor, detektive i specijalne sigurnosne sustave. Ukupni trošak svih mjera zaštite iznosio je oko 3,1 milijardu eura, čime se ukupni trošak krađa i prevencije popeo na 7,3 milijarde eura.

To se, zaključuje izvješće, odražava i na potrošače: sigurnosni trošak iznosi oko 1,5 posto u maloprodajnoj cijeni prosječne kupnje.