Kružno gospodarstvo je model koji zamjenjuje poznati princip korištenja materijala “uzmi, iskoristi, baci” i potiče ponovnu upotrebu, popravak i recikliranje proizvoda, čime se smanjuje otpad i štedi prirodne resurse.

Europa slovi za globalnog predvodnika u tom sektoru, no, unatoč liderskoj poziciji na ovogodišnjem Green Weeku u Bruxelllesu, najvažnijem europskom događaju posvećenom zaštiti okoliša, moglo se čuti kako su ambicije EU i dalje visoke. Mnogi stručnjaci na konferenciji naglasili su hitnu potrebu da se kružno gospodarstvo stavi u fokus tijekom tranzicije prema čišćem, konkurentnijem i otpornijem gospodarstvu.

Izazovi u prilike

“Kad pitate ljude što zapravo znači kružno gospodarstvo, vjerojatno će spomenuti recikliranje, zar ne? To je ono što svi razumiju. Primjerice, netko će vam možda spomenuti da kupuje robu putem platforme za rabljenu odjeću. To je dobar primjer kako svi mi, kao građani, možemo mijenjati svoje navike i razvijati kružniji način života, ali to nije dovoljno.

Tijekom Green Weeka, naravno, da ćemo govoriti o recikliranju, popravcima i ponovnoj upotrebi. No, još važnije, želimo proširiti svjetonazor i govoriti o sustavnim promjenama koje su potrebne da bi kružno gospodarstvo postalo stvarnost – i kako bi te promjene bile uistinu pokrenute. Potrebna nam je promjena načina razmišljanja, ne samo kod potrošača, već i kod poduzeća’’, rekla je Jessika Roswall, povjerenica Europske komisije za okoliš, otpornost na poremećaje u vodnim resursima i kompetitivno kružno gospodarstvo.

U svijetu obilježenom geopolitičkom nestabilnošću, trgovinskim napetostima i rastućom potražnjom za resursima, povjerenica ističe potrebu za prilagodbom kroz jačanje vlastitih prednosti i pretvaranje izazova u prilike.

“Mi smo kontinent visoko razvijenih vještina i visokih standarda. No, ujedno smo i kontinent s ograničenim prirodnim resursima. Zato se moramo udaljiti od linearnog modela ‘uzmi, iskoristi, odbaci’. Svi znamo da u prirodi ne postoji linearni proces”, kazala je u uvodnom govoru Roswall. Na planetu s ograničenim resursima moramo ih koristiti što pametnije.

Posebice kao Unija, moramo postati neovisniji jer trenutačno EU uvozi oko 90 posto ključnih sirovina koja će europskim gospodarstvima trebati u budućnosti, to je velika ranjivost u slučaju prekida opskrbe i upućujena potrebu za diversifikacijom izvora. “Ne želimo ostati ovisni o drugim zemljama za resurse koje sami nemamo. Istodobno, moramo izbjeći da naš planet gurnemo preko kritičnih granica za bioraznolikost i klimu. Svake godine Europi su potrebne milijarde tona sirovina kako bi pokrenula svoje gospodarstvo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iako dio dolazi iz domaćih izvora, znatan udio, posebno vrijednije sirovine, uvozimo. Nažalost, velik dio toga na kraju završi kao otpad. Trenutačno samo 12 posto materijala koje koristimo dolazi iz recikliranja, zato je jedan od ključnih ciljeva Inicijative za čistu industriju udvostručiti taj udio do 2030. godine. Ostvarenje tog cilja neće biti jednostavno jer zahtijeva značajnu promjenu našega gospodarskog modela’’, izjavila je Roswall.

Europa lider

Upravo je zato važno okrenuti se kružnom gospodarstvu i povećanom reciklažom i učinkovitijim korištenjem resursa smanjiti ovisnost o uvozu. Roswall je komentirala kao Europljani nikada neće nekim drugim dijelovima svijeta konkurirati po pitanju niskih plaća, ali vjeruje da možemo biti na vodećemu mjestu u inovacijama i kružnom gospodarstvu.

Upitana primjećuje li možda različitu razinu interesa među različitim članicama, Roswall je rekla: “Moje mišljenje je da su svi zainteresirani, nisam uočila neku razliku između zemlja članica. Naravno, neke zemlje su bolje, neke lošije, ali vjerujem da bismo svi trebali biti bolji.”