Inflacija u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC), dosegnula je 2,8 posto na godišnjoj razini u studenome 2024., objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), čime se opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. Koliko je domaća inflacija visoka svjedoči i činjenica da smo na među EU zemljama zauzeli drugo mjesto. Naime, prema ocjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u studenome mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u Hrvatskoj iznosila je četiri posto.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena koristi se za usporedbu inflacije među zemljama EU, i obuhvaća slične kategorije proizvoda, ali se može razlikovati od nacionalnog indeksa u načinu izračuna i obuhvatu. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u studenome iznosila je 2,3 posto. Višu stopu inflacije od Hrvatske imala je samo Belgija, pet posto.

Inflacija ubrzava

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u studenome 2024. stopa inflacije iznosila 2,8 posto u odnosu na studeni 2023. godine, dok je u odnosu na listopad porasla za 0,4 posto. Nakon što je prošlog mjeseca, s rastom 2,2 posto, prekinut višemjesečni trend usporavanja rasta cijena na godišnjoj razini, ovo je drugi mjesec zaredom da inflacija ubrzava.

Procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,1 posto, za hranu, piće i duhan 4,6 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,4 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0,4 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad, cijene energije su porasle za 2,5 posto, a hrane, pića i duhana za 0,2 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni, u komponenti usluga cijene su pale za 0,1 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda ostale na istoj razini, izvijestili su iz DZS-a.

Idući potez ECB-a

Rast cijena u Europi bio je u skladu s očekivanjima i premašio je listopadsku brojku od dva posto, što je u skladu sa službenim ciljem Europske središnje banke (ECB). Ekonomisti smatraju da povećanje nije prvenstveno uzrokovano temeljnim cjenovnim pritiscima i malo je vjerojatno da će ECB odgovoriti od ponovnog smanjenja stopa, piše Financial Times.

Umjesto toga, porast na 2,3 posto najvećim je dijelom posljedica takozvanih baznih učinaka, budući da su cijene energije pale prije godinu dana, što je točka usporedbe pri izračunu godišnje inflacije. Većina analitičara i ulagača vjeruje da će ECB sniziti troškove zaduživanja za četvrtinu boda, na tri posto, na svom sljedećem sastanku o politikama 12. prosinca. Takav bi potez označio četvrto smanjenje stope središnje banke ove godine.