Slijede Hrvatska i Švedska s rastom industrijske proizvodnje u travnju za 2,5 posto u odnosu na ožujak. Podaci za Hrvatsku pokazuju tako oporavak u odnosu na početak proljeća kada se bila smanjila za 1,5 posto.
Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji pala je u travnju prvi puta od kraja prošle godine, a Hrvatska je bila među zemljama s najizrazitijim rastom, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u travnju za 2,4 posto u odnosu na ožujak kada je, prema revidiranim podacima, bilježila isti postotni rast, objavio je Eurostat.
Industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji pala je u travnju prvi puta od kraja prošle godine, a Hrvatska je bila među zemljama s najizrazitijim rastom, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u travnju za 2,4 posto u odnosu na ožujak kada je, prema revidiranim podacima, bilježila isti postotni rast, objavio je Eurostat.
Na razini EU-a smanjena je za 1,8 posto nakon što je u ožujku bila porasla 1,9 posto.
Podaci pokazuju da se proizvodnja na oba područja smanjila prvi puta od prosinca.
Najviše je i u eurozoni i u EU smanjena proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za tri odnosno za dva posto.
Osjetno je na području zajedničke europske valute pala i proizvodnja energije, za 1,6 posto u odnosu na ožujak. Blizu je i sektor kapitalnih dobara s padom proizvodnje za 1,1 posto.
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je u travnju Irska, za 15,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Slijede Malta i Litva gdje je smanjena za 6,2 odnosno za tri posto.
Najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je Danska, za 3,5 posto.
Blizu je i Luksemburg gdje je porasla za 3,2 posto.
Slijede Hrvatska i Švedska s rastom industrijske proizvodnje u travnju za 2,5 posto u odnosu na ožujak. Podaci za Hrvatsku pokazuju tako oporavak u odnosu na početak proljeća kada se bila smanjila za 1,5 posto.
Blizu je Hrvatskoj i Švedskoj u travnju bila i Rumunjska s rastom proizvodnje na mjesečnoj razini za 2,3 posto.
Godišnja usporedba pokazuje pak da je industrijska proizvodnja u eurozoni u travnju porasla za 0,8 posto, signalizirajući naglo usporavanje u odnosu na ožujak kada je prema revidiranim podacima uvećana za 3,7 posto.
Posustala je i industrija na razini EU-a, prema rastu proizvodnje u travnju za 0,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U ožujku bila je porasla za revidiranih 2,8 posto.
Najveći je rast na oba područja u travnju bilježio sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 6,1 posto u eurozoni i za 4,1 posto u EU.
Proizvodnja energije na području zajedničke europske valute gotovo je stagnirala nakon što je u ožujku bila porasla za 1,9 posto.
Sektor intermedijarnih dobara u eurozoni bilježio je 1,0-postotni pad proizvodnje, nakon skromnog, 0,4-postotnog rasta na početku proljeća.
Daleko je najviše u travnju i na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 18,4 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Dvoznamenkasti rast bilježila je i Finska, za 10,2 posto.
Slijedi Hrvatska s rastom proizvodnje u travnju za 6,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U ožujku bila je porasla za 3,2 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.
Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je pak u travnju Danska, za 11,6 posto. Slijedi Bugarska gdje se smanjila za 10,5 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu