Nitko u Bruxellesu ne bi trebao gajiti iluzije o položaju Europe u globalnoj utrci razvoja umjetne inteligencije. Potpuno je jasno da Europska unija zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u gotovo svim zamislivim metrikama. Najavljeno ulaganje od milijardu eura, koje je nedavno otkrila Europska komisija, neće značajno promijeniti tu sliku. Ipak, u toj strategiji naziru se temelji jednog održivog plana.

POGLEDAJTE NOVI PODCAST ILIJE JANDRIĆA:

Tek je nekolicina europskih tvrtki relevantna u globalnoj AI industriji. Nizozemska grupacija ASML, vrijedna 400 milijardi dolara, proizvodi strojeve za izradu najnaprednijih čipova, a nedavno je uložila i u francuskog developera velikih jezičnih modela, Mistral. Njemački SAP, čija se vrijednost procjenjuje na 320 milijardi dolara, pomaže tvrtkama u snalaženju u novom svijetu AI agenata. No, izvan toga, ponuda je prilično skromna, piše Reuters. Europa nema vodećeg dizajnera čipova poput američke Nvidije, niti je jasno kako bi ga mogla stvoriti. Usporedbe radi, u Kini tvrtke poput Huaweija i Alibabe ostvaruju ogroman napredak u proizvodnji silicija prilagođenog za umjetnu inteligenciju.

Stari kontinent također je izrazito ovisan o američkim uslugama računalstva u oblaku, putem kojih većina tvrtki stupa u interakciju s najnovijim AI modelima. Prema podacima Synergy Research Group, Microsoftov Azure, Amazonov AWS i Google Cloud kontroliraju oko 70% europskog tržišta, dok lokalni igrači drže svega 15%. U međuvremenu, privatna ulaganja u europske AI startupe su spora, a jaz u odnosu na SAD samo se produbljuje, pogotovo nakon nedavnog investicijskog vala koji predvodi OpenAI.

Najfrekventnije lokacije

Zagreb širi mrežu javnog prijevoza, otvara se 47 novih stanica, poznate i lokacije

Pitanje je što Bruxelles može poduzeti. Jedan od poteza je usmjeravanje spomenutih milijardu eura u poticanje primjene umjetne inteligencije. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen posebno je istaknula sektore robotike, zdravstva, energetike i automobilsku industriju kao prioritetna područja, piše Reuters.

Iako je iznos skroman u usporedbi s američkim ulaganjima, ideja je u osnovi ispravna. Velike europske ekonomije poput Njemačke i Francuske dom su snažnih industrijskih divova, poput proizvođača automobila i energetskih kompanija. Istovremeno, vlade nastoje ojačati i lokalnu obrambenu industriju. Ako EU već ne može biti globalno relevantna u stvaranju najnaprednijih AI modela, možda može postati lider u njihovoj industrijskoj primjeni. Partnerstvo između ASML-a i Mistrala, usmjereno na razvoj specifičnih AI rješenja za proizvodnju poluvodiča, savršen je primjer takvog pristupa.

od 9. listopada

Hrvatske banke prelaze na instant plaćanja: Novac na računu za 10 sekundi

Drugi logičan fokus je privlačenje talenata. S obzirom na to da Sjedinjene Države razmatraju politike koje bi mogle otežati rad stranim stručnjacima, Europa bi ovdje mogla steći prednost. Ogromna prepreka koju treba savladati je cijena energije, ključnog resursa za razvoj i korištenje umjetne inteligencije. Cijene električne energije u Europi mogu biti i dvostruko više nego u SAD-u i Kini, kako se navodi u izvješću o konkurentnosti Marija Draghija za 2024. godinu. Bivši talijanski premijer predložio je niz mogućih rješenja, uključujući veća ulaganja u zelenu energiju.

Jedan od znakova napretka je činjenica da Europska komisija prepoznaje opasnosti prekomjerne regulacije umjetne inteligencije te nastoji olakšati poslovanje startupima. Iako Europa zaostaje, čini se da barem postavlja temelje za jedan razuman i pragmatičan pristup.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost