Iako je sredinom ove godine javni dug u odnosu na lipanj 2021. nominalno porastao za oko dvije milijarde kuna (na 343,7), mjereno udjelom u BDP-u razina duga Hrvatske smanjila se s 86,3 na 74,3% BDP-a. Prema Eurostatu, Hrvatska se time našla u skupini tri zemlje s najvećim godišnjim padom razine duga (veći bilježe samo Grčka i Cipar). To je ujedno i osjetno ispod prosjeka na razini cijele EU koji je na kraju lipnja bio na 87,5 posto BDP-a.

Prošloga tjedna objavljeno je izvješće DZS-a o tzv. prekomjernom manjku i razini duga opće države, koje se Europskoj komisiji podnosi dvaput godišnje u sklopu fiskalnog nadzora, potvrdilo je pak da je po smanjenju omjera duga Hrvatska bila pri vrhu i u 2021. kad je omjer, u prvom redu zahvaljujući snažnom oporavku tj. nominalnom rastu BDP-a, pao za čak 8,6 postotnih bodova, na 78,4% BDP-a. Izvješće je potvrdilo i da je deficit na razini opće države sa 7,3% BDP-a zabilježenih u godini izbijanja pandemije lani smanjen na 2,6 posto. Lani je prikupljeno 17,5 posto više poreza na proizvodnju i uvoz, onih na dohodak naplaćeno je nešto manje nego godinu prije, dok se doprinosa slilo 10,7% više. Uz ostalo, u izvješću se navodi da je vrijednosti investicija pala 2,7% (na 20,5 mlrd. kuna), kao i da su kamatni rashodi smanjeni za oko 10%, sa 7,57 na 6,75 milijardi kuna.