Lider Tisze i budući mađarski premijer Péter Magyar, nakon uvjerljive pobjede na parlamentarnim izborima, na prvoj konferenciji za novinare najavio je inicijativu za proširenje Višegradske skupine. Među državama koje bi mogle biti pozvane nalazi se i Hrvatska, javlja N1.
Višegradsku skupinu osnovale su 1991. godine Poljska, Čehoslovačka i Mađarska s ciljem jačanja gospodarske suradnje i slobodne trgovine među postkomunističkim srednjoeuropskim državama. Naziv je dobila po mađarskom dvorcu Visegrád, gdje je održan osnivački sastanak.
Nakon mirnog razdvajanja Češke i Slovačke 1992. godine, skupina je postala četveročlana te je poznata pod oznakom V4. Danas je čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska.
Magyar je ovoga tjedna poručio da bi se skupina uskoro mogla proširiti na V8, ako poziv prihvate Hrvatska, Slovenija, Austrija i Rumunjska.
Važan dio Magyarova programa
Prema riječima političkog analitičara Davora Gjenera, ideja proširenja Višegradske skupine nije slučajna izjava, nego važan dio Magyarova političkog programa.
„On se vraća na pozicije na kojima je Mađarska bila 2010. godine, odnosno na početku niza mandata Viktora Orbána. Tada je suradnja Orbána i poljskog premijera Donalda Tuska bila vrlo važna unutar Europskog vijeća”, ističe Gjenero.
Dodaje kako su Mađari tada s ponosom isticali da zemlje Višegradske skupine, prilikom glasanja kvalificiranom većinom u Europskom vijeću, zajedno imaju veću težinu od Njemačke i Francuske.
Važna uloga u pristupanju Hrvatske EU-u
Gjenero podsjeća da je Višegradska skupina imala veliku ulogu i u procesu hrvatskog ulaska u Europsku uniju.
„Višegradska skupina bila je među najzaslužnijima što je Hrvatska završila pristupne pregovore u lipnju 2011. godine, a zatim tijekom poljskog predsjedanja EU-om dobila i Ugovor o pristupanju”, navodi.
Dodaje da Magyar očito smatra skupinu važnim političkim alatom, što pokazuje i činjenica da kao budući premijer prvo planira posjetiti Varšavu.
Hrvatska kao nadomjestak za Češku i Slovačku?
U kontekstu proširenja V4, Gjenero važnim smatra i susret Pétera Magyara i Andreja Plenkovića na ovogodišnjoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.
„Magyar trenutačno traži nadomjestak za Češku i Slovačku dok se politički ne konsolidiraju, prije svega kroz suradnju s Austrijom, Slovenijom i Hrvatskom”, smatra analitičar.
Po njegovu mišljenju, riječ je o dobroj poruci za Europu, ali i korisnoj prilici za Hrvatsku u trenutku kada se završavaju pripreme za summit inicijative Triju mora u Dubrovniku.
Što bi Hrvatska dobila?
Višegradska skupina prvotno je osnovana kako bi zemlje članice lakše prevladale demokratske izazove i pristupile Europskoj uniji te NATO-u. Iako se nakon toga očekivalo gašenje inicijative, to se nije dogodilo.
A što bi Hrvatska danas dobila eventualnim članstvom?
Gjenero smatra da bi politički interesi Hrvatske unutar Europskog vijeća dobili znatno veću težinu ako bi iza njih stajao širi regionalni blok.
„Ako se članice oko nečega usuglase, politički interes Hrvatske dobiva eksponencijalno značenje. U slučaju glasanja kvalificiranom većinom, to je kao da iza vas stoje Francuska i Njemačka”, zaključuje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu