Njemački građevinski sektor mnogo je blaže smanjio svoje kapacitete, polažući time temelj bržem ekonomskom oporavku najvećeg europskog gospodarstva kada pandemija koronavirusa popusti.

Kako piše Financial Times, pandemija je ostavila dubokog traga na njemačkom gospodarstvu, pa je u ožujku industrijska proizvodnja pala rekordnih 11,6 posto na godišnjoj razini.

Rijetka svijetla točka

Izvoz – jedan od glavnih “motora” tamošnje ekonomije – smanjen je 7,9 posto dok je maloprodaja niža za 2,8 posto. Jedna od rijetkih svijetlih točaka na tmurnom ekonomskom horizontu građevinski je sektor čija je aktivnost porasla, i to za 1,8 posto.

No, da bi održali otvorena gradilišta, njemački građevinari morali su riješiti nekoliko velikih problema. Primjerice, radnici su na gradilišta morali dolaziti pojedinačno, a ne skupno organiziranim prijevozom. Deseci tisuća stranih radnika morali su provesti dva tjedna u samoizolaciji po dolasku u Njemačku, a na gradilištu je obvezno nošenje maski za lice i poštivanje socijalne distance. K tome, trebalo je riješiti i problem redovite opskrbe građevinskim materijalom.

Dieter Babiel, predsjednik udruge njemačke građevinske industrije, ističe za FT kako je nekih 20 posto gradilišta moralo biti zatvoreno zbog mjera izolacije. “Općenito imali smo nešto višu razinu bolovanja, no sve je funkcioniralo relativno dobro, mnogo bolje nego što se na početku pribojavali”, kaže Babiel.

Prema njegovim riječima, građevinski sektor koji zapošljava 4 milijuna radnika trenutno posluje na 80 posto uobičajenih kapaciteta. Iako se na prvu čini da se radi o velikom poremećaju, stanje u građevinskim sektoru ostalih velikih ekonomija Europe daleko je lošije. Naime, većina gradilišta u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu morala je u prethodna dva mjeseca biti zatvorena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tako su gotova sva gradilišta u Italiji zatvorena 21. ožujka. Iako im je dopušten rad od 4. svibnja, jedva trećina gradilišta spremna je nastaviti s radom u punom obujmu i poštujući sve epidemiološke mjere, pokazuju podaci najvećeg talijanskog sindikata radnika u građevinarstvu Fillea.

Većina francuskih gradilišta također je zatvorena u ožujku, iako je vlada preporučila građevinarima da ne prekidaju rad. Manja gradilišta u međuvremenu su otvorena, no francuska središnja banka procjenjuje da je sektor radio s tek četvrtinom kapaciteta u travnju. Ovoga će mjeseca dosegnuti 60 posto kapaciteta.

U Velikoj Britaniji građevinari se tek od ovoga mjeseca polako vraćaju na posao, dok španjolski građevinski sektor posluje sa 70 posto kapaciteta nakon što je prestao s radom dva tjedna prije Uskrsa. Domenico Campogrande, generalni direktor Europske federacije građevinske industrije pojašnjava kako Njemačka i skandinavske države nisu zatvarale većinu gradilišta, za razliku od južnih članica Europske unije.

Oštar pad

Međutim, iako se situacija polako normalizira, Campogrande procjenjuje da će europsko građevinarstvo potonuti 20 posto u ovoj i 25 posto u idućoj godini, s obzirom na bitno smanjene javne i privatne investicije. Tako oštar pad vjerojatno neće zaobići ni njemačke građevinare.

Dieter Babiel kaže kako je udruga građevinske industrije zatražila od vlade u Berlinu povećano financiranje pokrajinskih vlada koje su odgovorne za infrastrukturne projekte poput prometnica ili škola. No, ulaganje u infrastrukturu trenutno lokalnim vlastima nije pri vrhu prioriteta s obzirom na snažan pad poreznih prihoda i skok javne potrošnje uslijed izbijanja pandemije.

Babiel tvrdi kako su knjige narudžbi sve praznije. “Najmanje polovica narudžbi građevinskim kompanijama dolazi iz javnog sektora. Sve će to pasti, a možda i potpuno prestati. To me čini vrlo nervoznim. Mi smo žrtve drugog vala koronavirusa”, kaže Babiel.

Ekonomisti Goldman Sachsa predviđaju da će njemačko gospodarstvo u prvom tromjesečju pasti 2,6 posto što je među pesimističnijim prognozama. No, to je i dalje bolji rezultat od procjenjenog pada u eurozoni od rekordnih 3,8 posto. Stanje u Francuskoj još je gore s padom od 5,8 posto, dok je španjolski BDP potonuo 5,2 posto, a talijanski 4,7 posto.