Prema proljetnoj gospodarskoj prognozi Europske komisije za 2025., realni BDP trebao bi porasti za 1,1 % u EU i 0,9 % u eurozoni, što je otprilike isti tempo kao i 2024. godine. U 2026. rast se očekuje da će ubrzati na 1,5 % u EU i 1,4 % u eurozoni.

Inflacija u eurozoni trebala bi usporiti s 2,4 % u 2024. na prosječnih 2,1 % u 2025., a zatim na 1,7 % u 2026. U cijeloj EU inflacija će pratiti sličnu dinamiku, no s nešto višom razinom u 2024., da bi u 2026. pala ispod 2 %.

Pogoršana prognoza, ali otpornija ekonomija

U posljednjem tromjesečju 2024. gospodarski rast EU bio je jači od očekivanog, iznosivši 0,4 %, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Taj pozitivan trend nastavio se i u prvom tromjesečju 2025., gdje preliminarni podaci pokazuju rast realnog BDP-a od 0,3 %.

Međutim, u današnjoj prognozi očekivanja za rast znatno su smanjena, prvenstveno zbog pogoršane globalne trgovinske perspektive i povećane neizvjesnosti u trgovinskoj politici.

Carine na uvoz robe iz EU u SAD i gotovo svih drugih trgovinskih partnera u modelu su ostavljene na 10 %, što je razina koja je na snazi od 9. travnja, osim viših tarifa na čelik, aluminij i automobile (25 %), te izuzeća tarifa na određene proizvode poput farmaceutike i mikroprocesora.

Recipročne carine između SAD-a i Kine pretpostavljene su niže nego one koje su bile na snazi 9. travnja, no i dalje dovoljno visoke da značajno smanje bilateralnu trgovinu između dviju zemalja. Tarife koje su Kina i SAD dogovorili 12. svibnja bile su niže od pretpostavljenih, ali i dalje dovoljno visoke da se predviđeni utjecaj na trgovinski odnos između SAD-a i Kine zadrži.

Globalni rast izvan EU sada se procjenjuje na 3,2 % za 2025. i 2026., što je smanjenje u odnosu na 3,6 % predviđeno u jesen 2024. Ovaj pad uglavnom je posljedica slabije gospodarske perspektive u SAD-u i Kini. Usporavanje globalne trgovine još je izraženije.

Stoga se očekuje da će izvoz EU ove godine rasti samo 0,7 %, uz ponovno smanjenje izvoza robe, koje će donekle nadoknaditi otpornost izvoza usluga, budući da ih trgovinske tenzije manje pogađaju. U 2026. rast izvoza trebao bi se ubrzati na 2,1 %.

SAFU

Ne traže se samo stručnjaci: Evo što danas čini razliku u uspješnoj organizaciji

Zelena revolucija

Pametno rješenje za zdraviju prehranu – znate li što je?

Neizvjesnost, više nego tarife, pritiska domaću potražnju. Nakon pada bruto fiksnih ulaganja od 1,8 % u 2024., očekuje se umjeren oporavak ulaganja, no slabiji nego što se predviđalo u jesen, zbog smanjene ukupne aktivnosti i time manjeg kapitalnog zahtjeva.

Uz to, volatilne reakcije tržišta na trgovinske tenzije otežavaju uvjete financiranja. Ulaganja se sada procjenjuju da će porasti za 1,5 % u 2025., a zatim dodatno ubrzati na 2,4 % u 2026.

Rast ulaganja potaknut je investicijama u infrastrukturu te istraživanje i razvoj, dijelom zahvaljujući potporama Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i Kohezijskog fonda, kao i pozitivnim promjenama u stambenoj gradnji. U 2026. se očekuje i oživljavanje ulaganja u opremu.

Privatna potrošnja trebala bi rasti nešto snažnije nego što je predviđeno u jesen, dosegnuvši 1,5 % u 2025. i 1,6 % u 2026. To je rezultat snažnijeg rasta u 2024. i i dalje otpornog tržišta rada, unatoč brzo smanjenim inflacijskim pritiscima. Ipak, visoka razina štednje nastavlja ograničavati dinamiku potrošnje.

Tržište rada ostaje snažno, realne plaće rastu

U 2024. nastavak rasta zaposlenosti doveo je do stvaranja 1,7 milijuna novih radnih mjesta u EU, što je novi rekord. Unatoč umjerenom gospodarskom rastu, zaposlenost se očekuje da će rasti za dodatnih 2 milijuna radnih mjesta do kraja razdoblja prognoze.

Stopa nezaposlenosti trebala bi pasti na povijesno nisku razinu od 5,7 % u 2026.

Nakon nominalnog rasta plaća od 5,3 % u 2024., njihov rast usporit će u 2025. i 2026. Radnici će i dalje uživati u rastu realnih plaća te se očekuje da će u potpunosti nadoknaditi gubitak kupovne moći izazvan inflacijom u prethodnim godinama.

Inflacija nastavlja padati

Proces smanjenja inflacije, koji je započeo krajem 2022., trebao bi se nastaviti. Nakon što je inflacija u 2024. pala na 2,4 %, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u eurozoni dosegnut će cilj Europske središnje banke od 2 % već 2025., a zatim dodatno pasti u 2026.

Cijene energenata značajno su pale od jeseni 2024. i očekuje se da će nastaviti padati. Također, jačanje eura dodatno će pojačati pritiske na smanjenje inflacije.

Deficiti će se blago povećati

Nakon pada na 3,2 % u 2024., deficit opće države EU predviđa se da će blago porasti na 3,3 % u 2025. i zadržati se na toj razini u 2026.

Omjer duga prema BDP-u očekuje se da će blago porasti na 83,2 % u 2025. i na 84,5 % u 2026., nakon četiri godine relativno brzog smanjenja.

Povišena neizvjesnost zbog globalnih trgovinskih tenzija

Rizici za prognozu uglavnom su negativni. Daljnja fragmentacija globalne trgovine mogla bi usporiti rast BDP-a i ponovno pojačati inflacijske pritiske. Klimatske nepogode i dalje predstavljaju čestu i trajnu prijetnju gospodarskom rastu.

S pozitivne strane, daljnje smirivanje trgovinskih tenzija između EU i SAD-a ili brži rast trgovine EU s drugim zemljama, uključujući nove sporazume o slobodnoj trgovini, mogli bi poduprijeti gospodarski rast EU. Povećanje obrambenih ulaganja također bi imalo pozitivan učinak.

Provođenje reformi za jačanje konkurentnosti, poput produbljivanja jedinstvenog tržišta i unaprjeđenja Unije za štednju i ulaganja, kao i ambiciozna agenda pojednostavljenja, dodatno bi ojačale otpornost EU gospodarstva.

Ova prognoza temelji se na tehničkim pretpostavkama o tečajevima, kamatnim stopama i cijenama sirovina, sa stanjem do 25. travnja.

Za ostale ulazne podatke, uključujući pretpostavke o državnim politikama, uzima se u obzir stanje do 30. travnja. Ukoliko ne budu najavljene nove politike s dovoljno detalja, pretpostavlja se da neće biti promjena u politici.

Podsjetimo, Europska komisija objavljuje dvije gospodarske prognoze godišnje (proljetnu i jesensku), koje pokrivaju širok spektar ekonomskih pokazatelja za sve države članice EU, zemlje kandidata, EFTA zemlje i druge velike razvijene i zemlje u razvoju.

Jesenska gospodarska prognoza Europske komisije za 2025. ažurirat će ove projekcije i očekuje se da će biti predstavljena u studenom 2025.