Politička scena u Mađarskoj prolazi kroz tektonske promjene uoči parlamentarnih izbora koji bi mogli označiti kraj jedne ere. Nakon 16 uzastopnih godina na vlasti, premijer Viktor Orbán suočava se s neočekivano snažnim izazovom u liku Pétera Magyara, bivšeg insajdera vladajuće stranke koji se prometnuo u njenog najžešćeg kritičara. Njegova stranka TISZA (Poštovanje i sloboda) u samo je nekoliko mjeseci uzdrmala temelje Orbánove vlasti, a neovisne ankete predviđaju joj pobjedu, pa čak i mogućnost osvajanja dvotrećinske većine. Za Hrvatsku, ovi izbori nisu samo promatranje političke drame u susjedstvu; njihov ishod izravno će utjecati na ključna bilateralna pitanja koja godinama opterećuju odnose dviju zemalja. Ovisno o tome hoće li na vlasti ostati Orbán ili će ga zamijeniti Magyar, Zagreb bi se mogao suočiti s nastavkom statusa quo ili s potpuno novim početkom u odnosima s Budimpeštom.

Ukoliko Fidesz osigura još jedan mandat, malo je vjerojatno da će doći do značajnijih promjena u mađarskoj politici prema Hrvatskoj. To bi značilo nastavak oslanjanja na rusku naftu koja stiže naftovodom Družba, dok bi Jadranski naftovod (JANAF) i dalje bio percipiran kao skuplja i sekundarna opcija. Orbánova vlada opetovano je kritizirala Hrvatsku zbog, kako tvrde, previsokih tranzitnih naknada, a nedavna kriza oko zastoja isporuke nafte kroz Ukrajinu dodatno je zaoštrila retoriku. Mađarski premijer optužio je Ukrajinu za “državni terorizam” i “laži”, istovremeno vršeći pritisak na Hrvatsku da osigura transport ruske nafte preko svoje luke, tvrdeći da je to “obveza, a ne prilika”. U takvom scenariju, teško je očekivati i pomak u rješavanju dugogodišnjeg spora oko upravljačkih prava u INA-i, pitanja koje je praktički zamrznulo službene susrete na najvišoj razini.

Pobjeda stranke TISZA, s druge strane, najavljuje potencijalni zaokret od 180 stupnjeva. Péter Magyar, koji se profilira kao proeuropski konzervativac desnog centra, već je poslao jasne signale da želi popraviti odnose sa susjedima i europskim partnerima. Tijekom posjeta Zagrebu u veljači ove godine, sastao se s premijerom Andrejom Plenkovićem i izrazio namjeru da se, u slučaju izborne pobjede, “što prije riješe sporna pitanja” koja opterećuju odnose dviju država. Analitičari smatraju da bi to moglo otvoriti vrata novoj eri suradnje, posebice u energetskom sektoru. Magyar je najavio da se Mađarska ne može preko noći osloboditi ovisnosti o ruskim energentima, ali je predstavio plan postupnog zaokreta s ciljem da se to postigne do 2035. godine.

Takva promjena energetske strategije drastično bi povećala važnost Hrvatske za mađarsku energetsku sigurnost. LNG terminal na Krku i Jadranski naftovod postali bi ključni stupovi diversifikacije opskrbe, a Mađarska bi postala još značajniji korisnik hrvatske energetske infrastrukture. Promjena vlasti u Budimpešti mogla bi stvoriti i povoljnije okruženje za konačno rješavanje sage INA-MOL. Proeuropska orijentacija i naglasak na vladavini prava, koje Magyar ističe u svom programu, mogli bi dovesti do konstruktivnijeg pristupa i pronalaska rješenja koje bi zadovoljilo obje strane. Iako se ne očekuju promjene u zakonskom statusu hrvatske manjine u Mađarskoj, poboljšanje ukupnih političkih odnosa zasigurno bi doprinijelo i intenzivnijoj suradnji na polju zaštite manjinskih prava. Stoga će Hrvatska s velikom pozornošću pratiti ishod izbora, svjesna da bi vjetrovi promjena iz Budimpešte mogli snažno zapuhati i preko granice.

_{* uz korištenje AI-ja}