Države EU su zbog outsourcinga izgubile su oko 150.000 radnih mjesta između 2021. i 2023., što je oko tri puta više od onih stvorenih istim procesom u tom razdoblju, objavio je Eurostat na temelju istraživanja koje je proveo tijekom 2024.

Istraživanjem su obuhvaćene 22 članice Unije, osim Hrvatske, Slovenije, Estonije, Cipra i Luksemburga koje su izuzete prema Uredbi o europskoj poslovnoj statistici.

Neki od najvećih deficita zabilježeni su u srednjoj Europi. U Poljskoj i Mađarskoj, outsourcing je ukinuo oko deset puta više radnih mjesta nego što ih je stvorio, prema analizi podataka Eurostata koju je proveo Europe in Motion.

Isključujući Maltu, samo je Finska zabilježila goru neravnotežu, s 15 puta više izgubljenih nego stvorenih radnih mjesta.

U apsolutnim brojkama, Njemačka se ističe s najvećim neto gubitkom radnih mjesta – 50.000, što je daleko više nego u ostalim velikim gospodarstvima kao što je Francuska koja je izgubila oko 5.000 radnih mjesta i Italije koja je zabilježila deficit od tek tisuću radnih mjesta.

„Najveći udio međunarodnog nabavljanja (outsourcinga) imaju mala, otvorena gospodarstva s visokim troškovima rada”, napominje Eurostat/Europe in Motion. Slovačka je na vrhu popisa s 11 posto, a slijede Irska s 10 posto i Danska s devet posto.

U EU postoje samo tri iznimke gdje je broj radnih mjesta stvorenih preseljenjem veći od broja izgubljenih: Irska je  vodeća s neto bilancom od gotovo 5000. Slijede je Češka s nešto više od 800 i Španjolska s gotovo 300 mjesta.

Glavni razlog preseljenja je ušteda na troškovima rada (34 posto), nakon čega slijedi smanjenje ostalih troškova (28 posto) ili fokusiranje na osnovnu djelatnost (20 posto), navela su poduzeća iz 22 članice EU-a.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Što se tiče mjesta gdje ta radna mjesta odlaze, između 2021. i 2023. gotovo 73 posto poduzeća u EU-u koja su se bavila međunarodnim nabavljanjem preselilo je svoje poslovne funkcije u druge članice Unije, dok je glavna destinacija izvan EU Indija. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i SAD zajedno te Kina, prema Eurostatu.

Većina izgubljenih radnih mjesta, gotovo 54 tisuće, bila je u proizvodnji robe i materijala te administrativnim i upravljačkim poslovima (33. 818 radnih mjesta).

Međutim, te su poslovne funkcije zahvaljujući outsourcingu također stvorile nova radna mjesta u EU-u – u  administrativnim i upravljačkim poslovima 12. 762 radna mjesta te oko 13 tisuća u proizvodnji.

Proporcionalno, najviše je pogođen IT sektor koji je izgubio više od 15.000 radnih mjesta ili oko 0,5 posto ukupne zaposlenosti, a slijede radna mjesta u istraživanju i razvoju s 0,4 posto. No ovi su sektori također doživjeli najveće relativne dobitke, budući da je 0,24 posto radnih mjesta u istraživanju i razvoju stvoreno međunarodnim pribavljanjem usluga (+3.135 radnih mjesta), a 0,21 posto radnih mjesta u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (+6.869 radnih mjesta), navodi se u istraživanju.