U 2019. godini zemlje članice Europske unije ispustile su oko 3,1 gigatona (Gt) CO2, što je manje od devet posto svjetskih emisija CO2 za tu godinu. Potrošnja u EU bila je odgovorna za 3,4 Gt emisije CO2, što predstavlja 10 posto globalne emisije. Koristeći FIGARO Multi-Regional Input-Output (MRIO) model, Eurostat procjenjuje količinu CO2 emitiranog u ostatku svijeta koji služi potrošnji u EU na 0,9 Gt, dok je oko 2,5 Gt emitirano iz proizvodnog sustava EU za potrošnju u EU.
Smanjen ugljični otisak
S druge strane, gotovo 0,6 gigatona CO2 emitiralo je gospodarstvo EU za proizvodnju robe koja se izvozila u ostatak svijeta. To znači da su 2019. emisije sadržane u uvezenoj robi i uslugama bile veće od emisija sadržanih u izvozu EU-a, čime je EU postala neto uvoznik emisija CO2. U usporedbi s 2010. bilanca je poboljšana na strani EU-a. Dok se emisije CO2 u izvezenoj robi u EU-u procjenjuju stabilnima (0,6 Gt), emisije CO2 stvorene izvan EU-a za njegovu potrošnju smanjile su se za oko 8 posto, s gotovo 1,0 Gt u 2010. na 0,9 Gt u 2019.
Zahvaljujući sličnom smanjenju emisija CO2 za robu i usluge proizvedene u EU-u za domaću potrošnju, ukupni CO2 otisak EU-a smanjio se s 4,0 Gt u 2010. na 3,6 Gt u 2018., a potom na 3,4 Gt u 2019. Važno je napomenuti da je u isto vrijeme, potrošnja roba i usluga u EU porasla, što znači da je proizvodni sustav EU uspio proizvesti više roba i usluga uz manje emisije CO2.
Rast nakon COVID-a
Većina emisija CO2 uvezenih za potrošnju u EU emitirana je u Kini, Rusiji i Sjedinjenim Državama. Kina je bila najvažniji izvor tih emisija, predstavljajući 27 posto ukupnih emisija u ostatku svijeta potvrđujući time EU-a kao glavni trgovački partner za uvoz. Rusija je imala 0,11 Gt CO2 emisije (12 posto), a slijede je Sjedinjene Države (8 posto) i Indija (6 posto).
U apsolutnom iznosu, uvezene emisije iz tih zemalja smanjile su se između 2010. i 2019., osim onih iz Indije. Eurostat procjenjuje da su se 2020., godine kada su države članice EU-a uvelike uvele mjere suzbijanja COVID-19, emisije ugljičnog dioksida (CO2) nastale izgaranjem fosilnih goriva (uglavnom nafte i naftnih proizvoda, ugljena, treseta i prirodnog plina) značajno smanjile za 10 posto u EU u usporedbi s prethodnom godinom. Emisije CO2 od korištenja energije glavni su uzročnici globalnog zatopljenja i čine oko 75% svih emisija stakleničkih plinova u EU koje je uzrokovao čovjek. Na njih utječu čimbenici kao što su klimatski uvjeti (npr. hladna/duga zima ili vruće ljeto), gospodarski rast, veličina stanovništva, promet i industrijske aktivnosti.
Najveće smanjenje emisija CO2 od korištenja energije u Grčkoj i Estoniji, najmanje na Malti i u Mađarskoj. Ipak, 2021. godine, kada su države članice EU-a ukinule većinu mjera za suzbijanje COVID-19, emisije ugljičnog dioksida (CO2) nastale izgaranjem fosilnih porasle su za 6,3 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Najviše u Bugarskoj,
Estoniji, Slovačkoj i Italiji, a jedino su Finska i Portugal zabilježile negativnu stopu. Rast emisija CO2 u Hrvatskoj iznosio je 4,9 posto, što je nešto niže od prosjeka EU.
