Na Vijeću Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH) u Luxemburgu Hrvatska je u raspravi o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) zagovarala stav o ključnoj ulozi potpore dohotku i malim proizvođačima kojima nije poljoprivreda osnovna djelatnost, izvijestili su u utorak iz Ministarstva.

Velika prilika

I Končar će sudjelovati u najvećem ulaganju u našoj povijesti

Na redovitom sastanku, na kojem je u ponedjeljak sudjelovao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministri su razmijenili mišljenja i o pojedinim aspektima prijedloga za budući zakonski okvir ZPP-a 2028.–2034. Hrvatska je ponovila svoj poznati stav o ključnoj ulozi potpore dohotku te se svrstala u skupinu država članica koje zagovaraju usmjeravanje prema subjektima kojima je poljoprivreda glavni izvor prihoda.

„Ne treba isključiti niti male proizvođače kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer i oni pridonose i proizvodnji hrane i ruralnom razvoju te za njih treba osigurati odgovarajući pojednostavljeni model potpore”, istaknuo je Vlajčić. Hrvatska delegacija založila se i za što veću razinu dobrovoljnosti u predloženom okviru, uključujući i pitanja ograničavanja visine potpore i degresivnosti isplata.

Uskoro Akcijski plan za gnojiva

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen najavio je skoru objavu Akcijskog plana za gnojiva, koji bi trebao sadržavati srednjoročne i dugoročne mjere za jačanje održivosti sektora, ali i financijski paket za brzu stabilizaciju trenutačne situacije.

Vlajčić je pozdravio tu najavu EK te ukazao na kontinuirani rast troškova proizvodnje i poljoprivrednih inputa u posljednjih nekoliko godina, što neizostavno utječe na rast cijena prehrambenih proizvoda u maloprodaji. Također je upoznao Vijeće s trenutačnim stanjem u sektorima ratarstva i stočarstva, s posebnim naglaskom na mliječni sektor i sektor goveđeg mesa.

Ministri su raspravljali i o strateškoj važnosti poljoprivrede za održivo upravljanje šumama. U 2025. godini je u EU izgorjelo više od milijun hektara šumskog područja, što je povijesni maksimum. Hrvatska je predložila razvijanje namjenskog dugoročnog modela financiranja prevencije šumskih požara, usmjerenog na konkretne terenske mjere te uz jaču integraciju svih dostupnih sredstava i poticanje korištenja privatnih ulaganja.

U nastavku sastanka njemačka delegacija predstavila je inicijativu za smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike sredstava za zaštitu bilja, što je Hrvatska podržala, a Latvija i Finska su zajednički ukazale na važnu ulogu treseta u postizanju cilja prehrambene sigurnosti u EU.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret