Europska komisija predložila je u srijedu da se državama članicama osigura veći fiskalni prostor za ulaganja koja smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima.
Komisija predlaže da se klauzula o odstupanju od fiskalnih pravila proširi i na energiju, kao što je to ranije odlučeno za ulaganja u obranu.
EK nudi državama članicama da mogu povećati izvan dopuštenih 3 posto svoj proračunski deficit do 0,3 posto BDP-a godišnje, odnosno ukupno do 0,6 posto do 2028. godine, kako bi financirale investicije usmjerene na smanjenje korištenja fosilnih goriva.
“Ta fleksibilnost bit će dostupna za mjere poduzete od veljače 2026., od početka rata u Iranu. To se može odnositi, na primjer, na velike investicijske projekte u energetske mreže, uvođenje obnovljivih izvora energije, na subvencije kućanstvima i tvrtkama ako poduzmu mjere udaljavanja od fosilnih goriva. Može uključivati, primjerice, subvencije za kupnju električnih vozila, za promjenu sustava grijanja u domovima s nafte i plina na toplinske pumpe, poboljšanja energetske učinkovitosti, solarne instalacije, baterije za skladištenje električne energije”, rekao je povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, predstavljajući proljetni paket Europskog semestra.
Dombrovskis je izričito naglasio da se ta fleksibilnost ne može odnositi na mjere potpore koje subvencioniraju korištenje fosilnih goriva, poput smanjenja trošarina, što nije usmjereno na ranjive skupine nego na sve.
“Naša preporuka ostaje nepromijenjena da se uvedu privremene i ciljane mjere, a ne da se podržava potražnja za fosilnim gorivima, jer se trenutačno suočavamo sa šokom na strani ponude, a to ne možete riješiti poticanjem potražnje”, rekao je Dombrovskis.
Ovom odlukom vjerojatno neće biti zadovoljna talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja je tražila da se iz računanja proračunskog deficita izuzmu sve izvanredne mjere koje su države članice poduzele kao odgovor na energetski šok.
Povjerenik je rekao da energetska kriza traje dulje nego što se isprva predviđalo, da je Hormuški tjesnac i dalje zatvoren, što održava visoke cijene goriva i pogoršava negativan utjecaj na gospodarski rast i inflaciju.
Pakt o stabilnosti i rastu propisuje da državni deficit ne smije prelaziti 3 posto, a javni dug 60 posto BDP-a. Međutim, postoje dvije vrste iznimaka od tih pravila.
Prva je opća klauzula o odstupanju, koja se aktivira u slučaju izvanrednih i teških kriza koje pogađaju cijelu Europsku uniju, poput pandemija covida.
Druga je nacionalna klauzula o odstupanju, kao što je učinjeno za ulaganja u obranu zbog izmijenjenog sigurnosnog okruženja nakon ruskog napada na Ukrajinu. To državama članicama omogućava da privremeno odstupe od fiskalnih zahtjeva i povećaju javnu potrošnje iznad uobičajenih limita isključivo za financiranje obrambenih sposobnosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu