Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je poljoprivredna proizvodnja u Europi sve manje atraktivna. Broj se poljoprivrednih gospodarstava u 15 godina, od 2005. do 2020., drastično smanjio te pao 37%. U 2020. tako je u Europi bilo 9,1 milijuna farmi (5,3 milijuna manje nego prije 15 godina).

Najveći pad bilježe mješovite farme, odnosno one koje prihode ostvaruju obavljajući više poljoprivrednih djelatnosti. Njih je 2,6 milijuna manje. Drastično se smanjio i broj stočarskih farmi, za 1,6 milijuna dok najmanji pad bilježi biljna proizvodnja. Takvih je farmi “samo” 900 tisuća manje. Poljoprivrednih gospodarstva koja se bave biljnom proizvodnjom, dakle ratarstvom, vinogradarstvom, povrtlarstvom, voćarstvom…, ujedno je i najviše u Europi te u strukturi ukupnog broja farmi čine 58%. Slijede, s 22%, stočarske farme, dok one mješovite čine udio od 19%.

Zemlje istočne Europe prednjače po udjelu farmi koje se bave biljnom proizvodnjom. Tako je primjerice udio takvih farmi u Bugarskoj 73%, a u Mađarskoj 72%. Hrvatska, također, prednjači po njihovom udjelu jer kod nas one čine 61% ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstva.

S druge strane u sjeverozapadnoj Europi prednjače poljoprivredna gospodarstva koja se bave stočarstvom. U Luxembourgu ona čina čak 82% svih farmi, u Irskoj 79, a u Nizozemskoj 58%.

Ogromne potpore koje Europa daje poljoprivrednicima kao “izravna plaćanja”, odnosno potpore dohotku, a koje su u 2018. iznosile 41,7 milijardi eura, očigledno ne potiču građane da se bave poljoprivredom, daju naslutiti najnoviji podaci europskog statističkog ureda.

Gotovo 6,3 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u cijelom EU-u dobiva potporu dohotku koja je često važan dio prihoda od poljoprivrede. U prosjeku, potpora dohotku u posljednjih 10 godina činila je gotovo polovinu prihoda poljoprivrednika.