Nova njemačka vlada planira veliku poreznu promjenu za radnike. U budućnosti će bonusi za prekovremene sate biti oslobođeni poreza. Koalicijski sporazum između CDU/CSU i SPD jasno navodi propis: “Kako bi se osiguralo da se prekovremeni rad isplati, bonusi za prekovremeni rad koji prelazi puno radno vrijeme dogovoreno kolektivnim ugovorima ili na temelju kolektivnih ugovora bit će oslobođeni poreza”, prenosi Fenix magazin.
Ova precizna formulacija važna je jer jasno daje do znanja da se porezno oslobođenje odnosi samo na bonuse, a ne na osnovnu plaću za prekovremeni rad. I samo na prekovremeni rad koji prelazi puno radno vrijeme obuhvaćeno kolektivnim ugovorom ili sličnim kolektivnom ugovorom. Ujedinjeno udruženje za poreznu pomoć (VLH) objašnjava ovu formulaciju: “Naglasak je na ‘dodacima’ – jer će sam prekovremeni rad ostati oporeziv.”
Primjer izračuna pokazuje koliko bi više radnici mogli imati na svojim bankarskim računima: Financijski utjecaj može se ilustrirati specifičnim slučajem koji je izračunao VLH: Radnik s bruto plaćom od 3.000 eura koji radi 40 sati tjedno zarađuje približno 17,24 eura po satu. Ovaj izračun temelji se na standardnoj mjesečnoj formuli od 4,35 radnih tjedana (40 × 4,35 = 174 sata; 3.000 ÷ 174 = 17,24 €). Ako ta osoba odradi dodatnih 15 sati prekovremenog rada, to rezultira dodatnom plaćom od 258,60 eura. Uz tipičnu premiju za prekovremeni rad od 30 posto, dodaje se dodatnih 77,58 eura. Bruto plaća tako se povećava na 3336,18 eura. Prema važećem zakonu, cijeli iznos od 3336,18 eura trenutačno podliježe oporezivanju. Od toga ostaje neto 2240,01 eura.
Međutim, ako bi se premije za prekovremeni rad tretirale neoporezivo, samo bi se 3258,60 eura smatralo oporezivom osnovicom. Premija od 77,58 € ostala bi neoporeziva i sukladno tome bi povećala neto plaću na 2274,15 eura – što je povećanje od 34,14 eura. Dodaci za rad nedjeljom i blagdanom, kao i za noćni rad, već su oslobođeni poreza unutar zakonskih ograničenja. Ključna kritika ovog izračuna je ograničenje na redovite radnike s punim radnim vremenom. Gotovo nijedna druga zemlja EU nema toliko radnika koji rade s nepunim radnim vremenom kao Njemačka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu