U glavnim gradovima Europske unije cijena plina za kućanstva znatno je porasla odražavajući tako izravan utjecaj napetosti na Bliskom istoku. No što se događa s cijenom električne energije?

ODLUKA VLADE

Golemi udar na džepove građana: Od 1. lipnja plaćanje ovih pristojbi povećat će se za čak 115 posto

Prema pisanju Euronewsa, cijena električne energije u prosjeku su pale, ističući različite trendove na europskim energetskim tržištima nakon američko-izraelskog napada na Iran.

Dok su cijene benzina i dizela značajno porasle, situacija s cijenama energije za kućanstva znatno je složenija, pri čemu je prirodni plin zabilježio osjetna poskupljenja, al ne i električna energija.

“Aktualne geopolitičke napetosti na Bliskom istoku u osnovi predstavljaju šok za opskrbu gorivom. Zbog toga je izravan utjecaj na europsku opskrbu plinom, a time i na maloprodajne cijene, jači nego na tržištima električne energije”, pojasnio je Ioannis Korras, viši analitičar energetskih tržišta u tvrtki VaasaETT.

U Zagrebu se cijena nije mijenjala

Cijena energije za kućanstva (HEPI), koji zajednički izrađuju Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, cijene električne energije za krajnje korisnike u kućanstvima pale su u prosjeku za 3,1 posto u glavnim gradovima EU-a između 2. veljače i 1. travnja 2026. godine. U tom je razdoblju cijena pala s 26,13 na 25,31 eurocenta po kWh.

Najveći pad od čak 19 posto zabilježen je u estonskom glavnom gradu Tallinnu, a slijede Kopenhagen s padom od 15,9 posto, Stockholm s 15,2 posto i Ljubljana s 15 posto. Pad veći od deset posto zabilježili su i Helsinki (11,9 posto), Riga (11,6 posto) i Madrid (10,9 posto). U Zagrebu se cijena nije mijenjala.

Analitičari napominju da je proljeće prijelazno razdoblje koje karakterizira rast proizvodnje iz obnovljivih izvora i umjerena potražnja, što sezonski omogućuje tržištima poput nordijskih zemalja i Iberijskog poluotoka da iskoriste smanjenje cijena.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ipak, nisu sve europske prijestolnice osjetile olakšanje na računima za struju. Rim je, primjerice, zabilježio najveći rast cijene od 7,9 posto, a značajan rast zabilježen je i u Dublinu (5,7 posto), Lisabonu (5,4 posto) i Ateni (3,3 posto).

U nekoliko europskih prijestolnica, među kojima je i Zagreb, cijene su ostale nepromijenjene ili su zabilježile tek neznatne promjene.

Korras ističe da tržišta s većim udjelom proizvodnje električne energije iz plina, posebno ona gdje plin često diktira krajnju cijenu struje, poput Italije, Irske i Grčke, obično doživljavaju jači rast veleprodajnih cijena, a posljedično i računa za krajnje korisnike.

U nekim zemljama, poput Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Cipra, vlade su ublažile udar na kućanstva fiskalnim mjerama, uključujući smanjenje poreza na energiju ili PDV-a.

Cijene plina porasle za prosječno 6,8 posto

Za razliku od struje, cijene plina za krajnje korisnike u kućanstvima porasle su za prosječno 6,8 posto u glavnim gradovima EU-a tijekom istog razdoblja, s 10,67 na 11,40 eurocenti po kWh.

Osim u nekoliko gradova, cijene su značajno rasle diljem kontinenta. Bruxelles s rastom od 28,8 posto, Berlin s 28,6 posto i Atena s 21,3 posto zabilježili su skokove veće od 20 posto.

Rast je premašio deset posto i u Beču (16,9 posto), Amsterdamu (14,8 posto) i Rimu (10,9 posto). Značajna poskupljenja plina, iznad prosjeka Europske unije, bila su i u Bukureštu (8,9 posto), Rigi (8,7 posto), Londonu (8,6 posto), Parizu (7,9 posto) i Tallinnu (7,2 posto).

No zato je Madrid zabilježio najveći pad cijene plina od 7,9 posto, a slijede ga Ljubljana s padom od četiri posto i Varšava s 3,5 posto.

“Razlika u kretanju cijena struje i plina u travnju ističe značajno strukturno odvajanje na europskim tržištima, koje je potaknuto razlikama u energetskom miksu pojedinih zemalja i vladinim intervencijama”, rekao je Korras, dodajući:

“Dok su cijene plina uglavnom bile potaknute globalnim ograničenjima opskrbe i geopolitičkim rizikom, na tržišta električne energije utjecali su i lokalni trendovi proizvodnje i politike”.

Najjeftinija struja u Kijevu

Početkom travnja cijene električne energije za kućanstva znatno su se razlikovale među europskim glavnim gradovima. Najviše cijene po kWh u nominalnom iznosu plaćaju kućanstva u Bernu (39,1 c€), Bruxellesu (39 c€), Dublinu (38,5 c€), Berlinu (38,4 c€), Pragu (36,3 c€) i Londonu (35.8 c€).

Prosjek glavnih gradova EU-a iznosi 25,3 c€, dok se Zagreb s cijenom od 17,8 c€/kWh nalazi znatno ispod tog prosjeka. Najjeftiniju struju za kućanstva nude Kijev (8,5 c€), Budimpešta (9,6 c€), Podgorica (11,3 c€) i Beograd (11.6 c€). U Parizu cijena iznosi 27.2 c€, dok je u Madridu 21.9 c€.

Razlika u cijenama plina također je upečatljiva. Kreće se od 1.6 c€ u Kijevu do 35.8 c€ u Stockholmu, dok je prosjek EU-a 11.4 c€. Švedsku prijestolnicu na vrhu slijede Amsterdam (20.3 c€), Bern (15.7 c€), Beč (15.1 c€), Rim (14.9 c€) i Lisabon (14.1 c€).

Nakon Kijeva, najjeftiniji plin za stanovnike nude Budimpešta (2.7 c€), Beograd (4.6 c€) i Zagreb (4.6 c€). Osim Rima, iznad prosjeka EU-a su Pariz (13.8 c€) i Berlin (13.2 c€), dok su London (8.7 c€) i Madrid (8.6 c€) ispod prosjeka.

Udio poreza i troškova isporuke značajno se razlikuje među zemljama, a to su stavke koje vlade mogu mijenjati ovisno o okolnostima.

*uz korištenje AI-ja