Europska komisija razmatra postavljanje ciljeva “Made in Europe” kojima nastoji prioritizirati domaću robu i smanjiti ovisnost o Kini. Prema dostupnim informacija, do 70 posto ključnih proizvoda ubuduće bi trebalo biti proizvedeno u Europi. Nacrt zakona EK bi trebao predstaviti sredinom ovoga tjedna, prema najavama dužnosnika Komisije.

Inicijativa nije nova. Još od 2019. Bruxellesom kola dokument “Made in Europe: The Future of European Manufacturing?” koji zagovara da europski proizvođači koriste do 70 posto europskih komponenti za proizvode financirane javnim novcem, posebno automobile, baterije, solarne panele i invertersku opremu, vjetroturbine, biogoriva i širu čistu tehnologiju.

Politika “Made in Europe” mogla bi EU kompanije koštati više od deset milijardi eura godišnje gurajući ih na kupnju skupljih europskih komponenti, prema pisanju Financial Timesa koji se poziva na riječi dužnosnika upoznatih s nacrtom zakona.

Godine napora

“HGK podržava svaku inicijativu koja jača otpornost europskoga gospodarstva i potiče razvoj domaćih lanaca vrijednosti. Važno je da nova pravila budu razmjerna i provediva te da ne povećaju nepotrebno troškove poslovanja za europske, ali i hrvatske proizvođače”, prokomentirali su nam bruxellesku inicijativu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za prosperitet i industrijsku strategiju Stéphane Séjourné nadgleda prijedlog koji označava vrhunac godina francuskih napora za fokus na domaću proizvodnju dok se europska propadajuća industrija bori konkurirati jeftinom uvozu iz Azije, posebno u čistim tehnologijama i nekim teškim industrijama.

EU dužnosnik rekao je da opseg zakonodavstva zrcali kineske industrijske politike “Made in China 2025” i “China Standards 2035”, koje su gurale strane kompanije u joint venture s kineskim tvrtkama kako bi pristupile tamošnjem tržištu. “Ono što pokušavamo predložiti je delikatna ravnoteža između prijeko potrebne zaštite naše industrije i otvorenosti”, kaže Séjourné, a prenosi Financial times.

Prethodno skeptična Njemačka sada bi zbog ekonomske situacije mogla, čini se, prihvatiti inicijativu “Kupuj europsko” koja će vjerojatno snažno utjecati na automobilsku industriju i čiste tehnologije poput solarnih panela. Troje EU dužnosnika otkrilo je FT-u da se raspravljaju pragovi lokalnog sadržaja do 70 posto kao dio industrijskog plana, ali da će ciljevi varirati ovisno o tome koliko je sektor kritičan i koliko je velika ovisnost.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Za automobile, na primjer, državni poticaji bi se dodjeljivali samo vozilima koja zadovoljavaju referentne vrijednosti. Baterije bi također morale imati određenu razinu europskog sadržaja. Mjera bi se primjenjivala samo na korištenje javnog novca poput ugovora o nabavi i državnih zajmova i potpora. Također bi se provodile analize koliko proizvodnih kapaciteta EU ima za pojedinu komponentu.

Što je europsko?

Zakon, nazvan Industrial Accelerator Act, mogao bi se promijeniti ili primjena odgoditi, rekli su dužnosnici uključeni u razgovore, usred podjela u Europskoj komisiji oko klauzula. Francuska želi da definicija “europskog” bude ograničena na EU, rekao je jedan dužnosnik. Moćna trgovačka direkcija Komisije skeptična je prema pragovima lokalnog sadržaja, koje gura Séjournéov odjel za industrijsku politiku.

Pravila Svjetske trgovinske organizacije općenito zabranjuju favoriziranje domaćih proizvođača (sjetimo se ranih europskih kritika hrvatske politike “Kupujmo hrvatsko”), iako postoje iznimke iz sigurnosnih razloga. Inverteri solarnih panela, s mehanizmima isključivanja koji bi mogli biti sigurnosni rizik, možda će pod novim pravilima morati biti uglavnom europski proizvedeni. “To je kad trebate više domaćeg sadržaja,” citira Financial times EU dužnosnika.

Ali, neki dužnosnici boje se da bi proizvodi proizvedeni u Europi mogli imati značajno višu cijenu od onih uvezenih iz Azije, dovodeći do još većih troškova za kompanije. Budući da se mnogo uvezene robe koristi za izradu finalnih proizvoda u EU-a poput automobila, to bi također moglo izbaciti neke proizvode s tržišta.

“Za hrvatsko gospodarstvo inicijativa može otvoriti prilike za jaču integraciju domaćih proizvođača u europske lance dobave, posebno u sektorima automobilske industrije, energetike i naprednih tehnologija”, smatraju u HGK, uz ogradu da čekaju detalje nacrta Zakona.

Visoke cijene energije i pritisak carinskog režima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa doveli su europske kompanije do sve veće ovisnosti o jeftino proizvedenim kineskim proizvodima. Kina je u 2024. bila najveći izvoznik tehnologija poput solarnih panela i biogoriva u EU te drugi najveći za vjetroturbine. Europske teške industrije, uključujući čelik, također se bore održati profitne marže pred jeftinim uvozom iz Azije.

Očekuje se da će prijedlog Komisije uključivati odredbe za obvezivanje javnih tijela na kupnju europskog i napore za poticanje vodećih tržišta za čiste tehnologije. Dužnosnici raspravljaju dobrovoljni “green steel” label za poticanje proizvođača na kupnje više europskog čelika koji sadrži manje ugljika, ali je skuplji. Jedan EU dužnosnik rekao je da bi se brojka od 70 posto vjerojatno smanjila i da su razgovori o pravilima lokalnog sadržaja teški. Europska komisija odbila je komentirati prijedlog, navodi Financial times.