Cijene koje lete u nebo i kriza (ne)priuštivog stanovanja ne tresu samo Hrvatsku već i cijelu Uniju. Europski parlament usvojio je izvješće kojim poziva na snažnije mjere za rješavanje “ozbiljne” stambene krize. Ona ne prijeti samo produbljivanjem postojećih regionalnih nejednakosti, već postaje prepreka mobilnosti radne snage što traži znatno veća ulaganja iz kohezijskih fondova – i to ne samo u energetsku obnovu, već i u izgradnju novog i društvenog stanovanja.

Izvješće je u Strasbourgu prihvaćeno s 462 glasa za, 142 protiv i 63 suzdržana. U njemu se naglašava da rast cijena nekretnina diljem Unije reflektira ograničenu ponudu, birokratske zapreke, nedostatak radne snage i tržišnih kretanja. “U sadašnjem kontekstu tržišnog neuspjeha, potrebno je više javnih ulaganja, osobito u društveno stanovanje”, stoji u tekstu.

Prosječne cijene stambenih nekretnina u EU između 2015. i 2023. porasle su za 48 posto, dok je 2024. godine čak 1,3 milijuna Europljana, među njima 400 tisuća djece, bilo bez krova nad glavom. Hrvatska je neslavna rekorderka po rastu cijena stambenih nekretnina u Europi. U prvom tromjesečju ove godine cijene su porasle 13,1 posto na godišnjoj razini i 4,5 posto na kvartalnoj, znatno iznad europskog prosjeka od 5,7 posto, odnosno 1,4 posto.

‘Stanovanje prvo’

Europska komisija već je najavila da će tijekom svog mandata 2024. do 2029. udvostručiti ulaganja u pristupačno stanovanje iz kohezijskih fondova. Europarlamentarci pozivaju nacionalne i regionalne vlasti da u sklopu revizije kohezijskih politika iskoriste priliku i barem udvostruče sredstva za stambeno zbrinjavanje. Pritom naglašavaju potrebu ravnoteže između javnih ulaganja, uključivanja društvenih stanograditelja i poticanja javno-privatnih partnerstava, kao i stvaranja uvjeta za dugoročna ulaganja uz zaštitu prava najmoprimaca. Upozoravaju, međutim, na opasnosti špekulativnih investicija u nekretnine i predlažu zaštitne mehanizmi poput ograničenja brzih preprodaja.

“Stanovanje je temelj na kojem ljudi grade život, a ne sredstvo špekulacije. U situaciji u kojoj mnogi izdvajaju više od 40 posto dohotka za stanovanje, vrijeme je da vlasti interveniraju i svima osiguraju dostojanstven život. Moramo ulagati više, boriti se protiv špekulacija, osigurati dugoročno financiranje i smanjiti birokraciju”, rekao je španjolski izvjestitelj Marcos Ros Sempere.

Zastupnici podupiru EU strategiju Renovation Wave, inicijativu Bruxellesa iz 2020. u sklopu Europskog zelenog plana čiji je cilj udvostručiti stopu energetske obnove zgrada u EU do 2030., no drže da bi je trebalo snažnije integrirati u stambene politike. Prioritet bi, kažu, trebala imati obnova i prenamjena praznih ili nedovoljno iskorištenih zgrada, a tek zatim nova gradnja. Problem ostaje manjak kvalificiranih radnika u građevinskom sektoru, zbog čega je potrebna veća ulaganja u strukovno obrazovanje i prekvalifikacije.

Usto, izvješće poziva na ciljane mjere protiv beskućništva kroz model “stanovanje prvo” (housing first), podcrtavajući da bi u idućem europskom proračunu borba protiv energetskog siromaštva i nedostatnog stanovanja trebala bi biti jasno definirana politička svrha. Poseban naglasak stavlja se na mlade, koji se suočavaju s rastućim preprekama u pronalasku priuštivog stana.

Kako bi se izbjeglo centraliziranje, Parlament zahtijeva snažniju ulogu lokalnih i regionalnih vlasti pri planiranju i provedbi projekata. Time bi se istodobno spriječilo iseljavanje pojedinih regija i prenapučenost drugih, uz poseban fokus na otoke i udaljena područja gdje je problem “posebno ozbiljan”.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Po prvi put prioritet

Hrvatska europarlamentarka Nikolina Brnjac (HDZ/EPP), koordinatorica za politiku stanovanja, u razgovoru s novinarima na marginama plenarne skupštine rekla je da Europske komisija po prvi put stanovanje prepoznaje kao prioritet europske politike.

“Dosad je svega dva posto proračuna bilo izdvojeno za stanovanje. Sada imamo priliku povećati taj udio i jasno pokazati da bez osiguranja priuštivog stanovanja nema ni konkurentnog gospodarstva”, naglasila je Brnjac. Prema njezinim riječima, pristup mora biti fleksibilan – svaka država članica trebala bi iz kohezijskih fondova moći izdvojiti sredstva za rješenja prilagođena vlastitim potrebama. Poseban naglasak stavila je na mlade i ranjive skupine, poput mladih bez roditeljske skrbi, koji bi trebali imati prednost u pristupu subvencioniranom smještaju.

Brnjac ističe da je upravo na njezin prijedlog EP omogućio da se izgradnja i obnova stanova uključe u zelene projekte financirane iz kohezijskih fondova, što ranije nije bilo moguće, iako se radi o energetski učinkovitim zgradama. “Ako mladi ljudi nemaju gdje živjeti, ne možemo govoriti o mobilnosti radne snage, niti o jednakim mogućnostima na tržištu rada”, zaključila je Brnjac.

Problematiku u svom govoru o Stanju Unije nije izbjegla ni čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvavši je “ne krizom priuštivog stanovanja, već socijalnom krizom“. Najavila je da plan za pristupačno stanovanje dolazi već ove godine, uz reviziju pravila državnih potpora za stambene mjere, pojednostavljenje gradnje, studentske domove i pravni okvir za kratkoročni najam.