Austrija se prije godinu dana na sastanku ministara unutarnjih poslova Europske unije usprotivila proširenju šengenske zone na Rumunjsku i Bugarsku, uz argument da je ilegalno useljavanje još uvijek na previsokoj razini i da te dvije zemlje prije nego se pridruže moraju učiniti više da to spriječe.

Nakon što su pristale na strože sigurnosne mjere na granicama i dobile potporu ostalih država EU-a, Austrija je djelomično popustila, predlažući ulazak u fazama. Rješenje je to koje je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner nazvao “zračnim šengenom”.

Rumunjska i Bugarska na glavnim su rutama ilegalne trgovine oružjem, drogom i ljudima, ali iz Europske komisije je rečeno da je temeljita istraga pokazala da te dvije zemlje svejedno ispunjavaju sve šengenske zahtjeve.

Bukurešt kaže da je austrijsko protivljenje neopravdano, navodeći podatke granične agencije EU-a Frontex koji pokazuju da ilegalni migranti uglavnom ulaze u EU s područja zapadnog Balkana, a ne iz Rumunjske.

Narodna stranka, austrijska vladajuća konzervativna opcija, godinama svoju kampanju temelji na borbi protiv ilegalnog useljeništva.

Krajnje desna Slobodarska stranka, koja ima sličan stav o migracijama, vodi na anketama uoči parlamentarnih izbora sljedeće godine.

Rumunjski premijer Marcel Ciolacu pozdravio je sporazum o djelomičnom ulasku.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”