Nakon provedenog natječaja za provedbu mjere 2.1. "Proizvodne investicije u akvakulturi" iz Europskog fonda za ribarstvo, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijela je konačne Odluke o dodjeli novca za 26 korisnika te time u potpunosti iskoristila sredstava iz ukupne raspoložive omotnice za navedenu mjeru.

Kako javljaju iz Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sredstva potpore iznose ukupno 5,01 milijuna eura, od čega 3,75 milijuna eura dolazi iz proračuna Europske unije, a 1,25 milijuna eura iz državnog proračuna. 

Održiv razvoj
Tim se sredstvima potiču projekti u okviru kojih se ulaže u komercijalnu proizvodnju akvatičnih organizama namijenjenih prehrani ljudi, zatim projektima izgradnje i opremanja mrijestilišta i uzgajališta te objekata za maloprodaju, vodne građevine, otpremne centre, centre za pročišćavanje školjkaša, ulaganje u specijalizirana vozila, servisna plovila, teglenice, plutajuće objekte, pontone i radne strojeve. Projekti koji se potiču odabrani su na natječaju, koji je proveden temeljem Operativnog programa za ribarstvo za programsko razdoblje 2007. – 2013., a koji je izradila Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Ta mjera Europskog fonda za ribarstvo obuhvaća uzgoj riba i školjkaša u moru i u slatkim vodama, a njezinom će se provedbom razvijati proizvodnja onih uzgojnih vrsta koje posjeduju tržišni potencijal, poticati modernizacija (kroz obnovu i opremanje uzgojnih kapaciteta) te jačati inovacije (primjenu novih tehnologija i materijala), kažu iz Ministarstva poljoprivrede. Dodaju kako je cilj projekata u akvakulturi poticanje njezinog održivog razvoja, diversifikacija proizvodnje i integracija uzgajališta u okoliš, a jedna od važnih stavki je i podrška tradicionalnom načinu uzgoja i unaprijediti sustave zaštite od divljih predatora. Krajnji je cilj ove mjere modernizacija postojećih uzgojnih kapaciteta u akvakulturi na način da se istovremeno unaprijedi profitabilnost sektora, ali i ispune zahtjevi očuvanja okoliša, zaključuju iz Ministarstva.

Inače, kako ističu iz Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Republici Hrvatskoj su nakon pristupanja Europskoj uniji dostupni modeli državnih potpora u ribarstvu kao i svakoj drugoj državi članici, a u okviru Zajedničke ribarstvene politike. Cilj te politike je pak bio omogućiti kompetitivnost europske flote na svjetskoj razini. Na početku provedbe Zajedničke ribarstvene politike potpore su većinom bile namijenjene izgradnji i modernizaciji plovila, razvoju industrije te akvakulture. 

Smanjenje resursa
Međutim, snažna flota ubrzo je rezultirala smanjenjem pojedinih ribolovnih resursa koji su se iskorištavali preko granice izdrživosti i bez ekonomskog utjecaja po lokalno stanovništvo. U pravo je to strukturnu politiku usmjerilo ka potporama za izlazak iz flote, za korištenje selektivnijih alata ili okolišno prikladnijih metoda ribolova i sl., ali i uz omogućavanje modernizacije u cilju jačanja konkurentnosti.