Junckerov plan, ili financijsku injekciju namijenjenu oporavku posrnulog europskog gospodarstva, najviše koriste velike ekonomije EU poput Francuske, Španjolske i Italije, javlja Euractiv.

Iako bi od njega realno najviše koristi imale manje zemlje kojima je šestogodišnja financijska kriza posebno naštetila, pokazalo se da su upravo one prilično inertne u korištenju dostupnih sredstava. Među njima je i Hrvatska za koju Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da se nalazi među zemljama koje najlošije koriste EU fondove tako i Junckerov plan, iako je po BDP-u jedna od najslabije razvijenih članica EU. 

Financijski potencijal
Ukupni financijski potencijal investicijskog plana, koji je ime dobio po predsjedniku Europske Komisije (EK) Jean-Claudeu Junckeru, trebao bi dosegnuti 315 milijardi dolara. Sredstva su namijenjena zatvaranju  investicijskog jaza nastalog uslijed smanjenja razine ulaganja u EU za oko 15 posto. Naime, planom se predviđa ulaganje u mala i srednja poduzeća, zatim zaštitu okoliša, infrastrukturu te poticanje inovativnosti poput širokopojasnog interneta, što bi potencijalno trebalo rezultirati i otvaranjem 1,3 milijuna novih radnih mjesta u EU.

Financijska osnova plana  rezultat je ulaganja Europske Unije od osam milijardi eura u Europski fond za strateške investicije (EFSI) na što dolazi dodatnih osam milijardi eura iz drugih europskih institucija, a pet milijardi eura iz Europske investicijske banke (EIB-a). Ukupni iznos od 21 milijarde eura iz ta tri navedena izvora trebao bi mobilizirati i druge investitore čijim bi se ulaganjem i multipliciranjem sredstava došlo do najavljenog cilja od 315 milijardi eura. Tim bi se sredstvima osigurala realizacija rizičnijih i investitorima često neatraktivnih projekata, koje obično podupire EIB. Za povlačenje investicijskih sredstava koja nekoliko godina izostaju ili su prisutna u manje obimu plan predviđa razdoblje od 2015. do 2017. godine.

 Dakle, u prvoj su godini postojanja Junckerova plana oporavka najviše sredstava povukle veće europske zemlje koje su time privukle i pažnju investitora. Tako je nakon Španjolske i i Italije lani najviše povukla Francuska – 1,3 milijarde erura što je potaklo oko 7 milijardi eura dodatnih ulaganja. I Ambroise Fayolle, potpredsjednik EIB-a, koji kaže da je Francuska bila jedan od glavnih korisnika u 2015. godini.  "Takvo što će se nastaviti i ove godini", kaže Fayolle. Dodao je da je riječ o projektima velikog investicijskog rizika te da EIB posebice potiče, primjerice, projekte energetske učinkovitosti privatnih kuća u kojima potpora bankarskog sektora gotovo u potpunosti izostaje. 

Čekanje efekata
No, EIB-ova se objektivnost istovremeno dovodi i u pitanje te joj se upućuju zamjerke da dobar dio projekata ne uzimaju u obzir bez obzira što je riječ o instituciji koja zahvaljujući trostrukom A kreditnom rejtingu može nuditi prilično povoljne uvjete kreditiranja. Iako je jedna od funkcija Junckerova plana rješavanje  ove sporne točke, dakle financiranje projekata koji zbog niskih prinosa ili visokog rizika nisu atraktivni investitorima, Fayolle najavljuje da će do stvarne promjene razmjera financiranja i rizičnijih projekata tek doći.