Česta boljka hrvatskog inovativnog sustava je nedovoljna suradnja znanstvenika sa sveučilišta i realnog sektora. Svoj ulog u popravljanju tog prosjeka sigurno će dati Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB), čiji su profesori s katedre za preradu polimera, Mladen Šercer i Damir Godler, svoja profesionalna znanja odlučili prenijeti na gospodarstvenike.

Mali i srednji poduzetnici te obrtnici koji se bave proizvodnjom tako će imati priliku naučiti sve o prednostima koje donose napredne aditivne tehnologije, a 40 izabranih tvrtki iskusiti i njihovu konkretnu primjenu. Realizaciju ideje dvojice profesora, koji o aditivnim tehnologijama predaju na fakultetu, omogućili su fondovi Europske unije, točnije IPA III C program, iz kojeg je FSB, zajedno s projektnim konzorcijem, osigurao financiranje. Projekt je vrijedan 680 tisuća eura, a EU ga financira s 85 posto. 

Usluga je besplatna
Na fakultetu već postoje aditivne tehnologije, odnosno dva stroja za brzu izradu prototipova. U sklopu projekta, objašnjava Šercer, ujedno i voditelj projekta, nabavit ćemo još jedan. "Sve ćemo ih stavit u Centar za aditivne tehnologije, čije je osnivanje planirano projektom", navodi. Važnost stvaranja Centra za aditivne tehnologije je u činjenici da će svi mali i srednji poduzetnici te obrtnici moći koristiti njegove usluge. Osobito je to važno jer količina proizvodnje malih i srednjih tvrtki ne opravdava kupnju takve tehnologije. Kakvu će tehnologiju kupiti, za sad se još ne zna, jer je upravo u tijeku anketa među poduzetnicima koju je fakultet organizirao u suradnji s partnerskim institucijama, Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK), a čiji je cilj dobiti odgovor na pitanje koja je vrsta tehnologije te za koje materijale tvrtkama najpotrebnija.

Na temelju odgovora odlučit će koji stroj kupiti, a Šercer se nada da bi to moglo biti već do kraja ove godine. Iako anketa još traje voditelj projekta otkriva da za sad, što se materijala koje tvrtke koriste, predvodi metal. Tijekom dvogodišnjeg trajanja projekta (do travnja 2015.) svi mali i srednji proizvođači usluge Centra moći će koristi besplatno, nakon čega slijedi njegova komercijalizacija. Ipak možda najvažniji dio projekta čini upravo njegov praktičan dio. Nakon osnivanja Centra i provođenja edukacija u svim dijelovima Hrvatske, u 40 tvrtki provest će se mini pilot-projekti konkretne demonstracije mogućnosti aditivnih tehnologija. "Ići ćemo u tvrtke da bi im pokazali što se sve može te da bi riješili njihove probleme, a sve s ciljem povećanje njihove konkurentnosti i inovativnosti", ističe Šercer. Jedini uvjet koji će morati ispuniti je da se radi o projektu koji je potpuno otvoren za javnost jer će se svi učinci i postupci javno objavljivati, što je uvjet koji nalažu pravila EU-a.  

Primjer Zvijezde i Leda 
Šercer ističe da tvrtke nisu upoznate s prednostima koje donose aditivni postupci, pa će u sklopu projekta organizirate edukacije diljem zemlje čije je cilj prenositi znanja. "Sa strojevima aditivnih tehnologija možemo raditi prototipove, kalupe te gotove proizvode za koje se pokaže da ih je ovom tehnologijom moguće napraviti po nižoj cijeni nego klasičnim putem", objašnjava. Dodaje i to da one bitno smanjuju vrijeme i trošak razvoja i izrade proizvoda. Kao dodatnu značajku takvih postupaka ističe mogućnost da se proizvodi rade izravno na opremi za aditivne postupke na temelju 3D računalnog modela tvorevina, bez potrebe za dodatnim alatima. Praktična iskustva na fakultetu imaju, a Šercer izdvaja suradnju s Zvijezdom na novom pakiranju za Omegol margarin te s Ledom na razvoju novog prototipa pakiranja sladoleda Grandissimo. Kako bi na licu mjesta poduzetnicima mogli demonstrirali kako to u praksi zaista i izgleda kupit će nisko budžetni stroj kojeg lako mogu prenositi.  Kao partneri na projektu rade i Strojarski fakultet Slavonski Brod Sveučilišta u Osijeku, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologija. HGK i HOK na projektu sudjeluju kao suradnici. 

FSB osigurao 2,5 mil. eura

Osim ovog projekta, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu dobio je financiranje iz IPA IIIC programa za još tri projekta, čime je fakultet osigurao 2,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Sva četiri projekta, ističe Šercer, temelje se na suradnji s poduzetnicima. Osim aditivnih tehnologija fakultet je dobio sredstva za projekte: Istraživanje i promocija korištenja plitkih geotermalnih potencijala u Republici Hrvatskoj, Centar izvrsnosti za procjenu stanja konstrukcija te Napredna istraživanja, inovacije i transfer tehnologija u inženjerstvu površina.

Najave

19. lipnja
Predstavljanje  
Europski parlament, Ured za informiranje u RH, u suradnji s Kulturno informativnim centrom Zagreb (KIC), najavljuje prve Dane LUX filma koji će se od 27. do 30. lipnja godine održati u KIC-u. U srijedu, 19. lipnja bit će predstavljena Nagradu LUX koju  Europski parlament dodjeljuje da bi potaknuo javnu debatu o europskim integracijama te promicao europski film. 

27. lipnja
Edukacija
Tvrtka EU Pprojekti u Zagrebu organizira edukaciju "EU fondovi za projekte informacijskih i komunikacijskih tehnologija". Predstavit će programe financiranja projekata u sektoru informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, uvjete za sudjelovanje, iznose novca koji su na raspolaganju, a sve s naglaskom financijsku perspektivu u sklopu Digital Agende.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života