Političke elite i državna administracija u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije moraju nastupati isključivo s pozicija struke, kao apsolutni profesionalci, poput policajaca ili vojnika, u protivnom bi mogli platiti skupi ceh.

Ovaj savjet izrekao je potpredsjednik Vlade Bugarske i ministar europskih fondova i gospodarske politike Tomislav Dončev na skupu održanom u utorak u Zagrebu u Kući Europe na temu – Korištenje fondova EU u Bugarskoj, teško savladane lekcije. Dončev je 14 godina aktivno uključen u povlačenje potpora iz Europske unije, najprije kao konzultant, a posljednjih sedam godina i s pozicije političara, kao gradonačelnik, odnosno ministar i potpredsjednik u Vladi. Svo znanje o tome kako iz blagajne EU dobiti maksimalne potpore za investicije, a ono nije malo, naglasio je Dončev, stekao je ne iz nikakve teorije nego isključivo kroz praksu.  

Najvažniji učinak koji je Bugarskoj donio ulazak u EU jesu radikalne, pozitivne promjene koje su zahvatile sve strukture, ne samo administraciju već i javnost, biznis pa i političare, ustvrdio je Dončev. Posebno je upozorio na važnost ranog otkrivanja mogućih pogrešaka u projektima kandidiranim za EU potpore. "Greška od milijun eura možda vam se učini sitnica zbog koje projekt ipak ne treba mijenjati, no ona vas nakon nekoliko godina može stajati i desetke milijuna kuna," upozorio je Dončev. Iznio je da čak dvije trećine problema ne uzrokuje nesposobna administracija nego loše postavljena zadaća s političkih adresa. Podsjetio je i kako konstantno treba pamtiti da novac voli skandale

. Političari svoje vizije uglavnom kroje na rok od godinu-dvije, kod traženja potpora iz EU one moraju biti dugoročne. "Želite izgraditi željeznicu, od ideje do realizacije to je višegodišnji skupi projekt. Dogodi li se da nakon nekog razdoblja više nema vlakova koji bi prometovali tim pravcem, novac se mora vratiti u blagajnu EU," ilustrirao je navodeći kako je Rumunjska vratila potporu dobivenu za jedan most, a Bugarska za bazen u kojemu nije bilo ni vode ni kupača u momentu provedbe EU nadzora. Bugarska je do ulaska u EU od svih ponuđenih sredstava povukla tek 13 posto, trenutačno je na listi 23. sa iskorištenošću 65 posto, dok je najbolja Litva sa učinkom 94 posto. Oko 72 posto svih javnih investicija u Bugarskoj se financira iz fondova EU, oni su doista sjajan supstitut u izvorima financiranja, čulo se na skupu u Kući Europe.