Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta preksinoć je izglasao Akt o jedinstvenom digitalnom tržištu.

No, usvojen je i prijedlog Biljane Borzan da se uvedu oznake sigurne online kupovine za trgovce sa sjedištem u Europskoj uniji. Tako su online trgovci sa sjedištem u Europskoj uniji su obvezni , između ostalog, prihvatiti povrat robe u roku 14 dana od prodaje, bez objašnjenja kupca zašto su je vratili. Troškove povratne dostave, ukoliko nije drugačije dogovoreno u trenutku kupnje, snosi trgovac, a trgovci sa sjedištem u Europskoj uniji moraju davati jednoznačnu informaciju o svim troškovima kupnje. Svaki tzv. 'skriveni trošak' kupac mora izričito odobriti.

Česte prevare
"To je naravno pošteno prema kupcima jer kupuju na neviđeno, ali stvara velike troškove trgovcu. Ideju za uvođenje oznake za sigurnu internet kupovinu sam dobila upravo od hrvatskih online trgovaca. Naime, žalili su mi se da budući da imaju sjedište Europskoj uniji, obvezatni su se pridržavati pravila, dok se njihovi konkurenti iz Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država ili država Azije predstavljaju kao povoljni, a nerijetko varaju kupce", doznajemo od eurozastupnice Borzan. S druge pak strane, više od 60 posto građana Europske unije boji se kupovati online jer nisu sigurni koja su im prava u slučaju problema.

Prosječnom potrošaču je vrlo teško odrediti ima li online trgovac sjedište u Europskoj uniji. Čak ni web stranice s domenom .eu, .hr ili co.uk ne jamče europsku lokaciju trgovca i zbunjuju potrošače. A da ne pušu na hladno pokazuje i podatak da samo prilikom kupnje digitalnih sadržaja ih se godišnje ošteti za 64 milijarde eura. "Uvođenjem prepoznatljive oznake kakva sad postoji za online ljekarne, kupci će lakše prepoznati kod koga mogu s povjerenjem kupovati, a pošteni trgovci će biti privilegirani u srazu s konkurencijom koja se ne pridržava europskih direktiva. Jako sam sretna što je ideja na kojoj radim već godinu dana konačno usvojena", kazala nam je Borzan. 

Hrvati ispod prosjeka
Stvaranje okvira za sigurnu online kupovinu jedan je od prioriteta Europske unije. Naime, procjenjuje se da bi povećanje e-trgovine za samo 10 posto dovelo do porasta BDP-a za 1,7 posto na razini Europske unije.  Inače, Eurostat je prekjučer objavio kako je svaki treći stanovnik Hrvatske naručivao robu ili usluge putem Interneta, dok je na razini Europske unije to činio svaki drugi. Građani koji ove godine nisu kupovali na Internetu kao razlog prvenstveno navode sklonost fizičkoj kupovini, jer žele vidjeti proizvod prije nego ga kupe. Usto, više od četvrtine njih navelo je (ne)sigurnost plaćanja odnosno bojazni vezane za privatnost, a 19 posto strahuje i da možda neće primiti naručenu robu odnosno uslugu ili da je neće moći vratiti.