Postoje mnogi razlozi zašto dobitnici nepovratnih sredstava ne uspiju potrošiti odobreni novac za svoje projekte. O tome se često govori na tribinama i predavanjima. Nažalost, rijetko se javno govori o tome zašto je broj projektnih prijava na natječaj manji od kapaciteta za financiranje.

Naime, često se potencijalni prijavitelji, podnositelji, kasno javljaju konzultantima i drugim stručnim osobama zbog izrade projektne dokumentacije i prijave na natječaj po IPARD mjerama 101, 103 i 302. Iako Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na vrijeme svojim aktivnostima nastoje educirati i upozoravati na karakter, kompleksnost, problematiku i rokove prijave, potencijalni prijavitelji (OPG, obrti, poduzeća) nisu svjesni toga da se projekt ne može pripremiti u tjedan dana. Dokumentacija za prijavu na natječaje, između ostalog, uključuje provođenje javne nabave i prikupljanje cjenovnih ponuda za troškove unutar projekta, izradu investicijske studije ili poslovnog plana, dokumente za financijsku analizu podnositelja (BON-1, BON-2), potvrdu porezne uprave, potvrdu trgovačkog suda, GFI, dijelove glavnog projekta u slučaju gradnje, opremanja ili rekonstrukcije. Razna rješenja i potvrde te elaborat za zaštitu okoliša mogu se dobiti najranije u roku od tri tjedna od predavanja zahtjeva.

Zbog toga konzultanti ne stignu na vrijeme pripremiti dokumentaciju, što katkad navodi na krivi zaključak o njihovoj nestručnosti. Ili se pak radi pritisak na provedbena tijela da produže rok prijave, što opet produžuje cijeli postupak i možda ugrožava sljedeći natječaj. U velikom broju slučajeva podnositelji nakon prve neuspjele prijave odustaju od daljnjih aktivnosti pripreme projekta i dokumentacije. Samo rijetkima je to signal da su projekti i ulaganja koja se financiraju preko fondova EU zahtjevan i odgovoran posao, pa se na vrijeme pripremaju za drugi natječaj, ako bude raspisan. Status države kandidatkinje za članstvo u EU Hrvatskoj je službeno dodijeljen prije osam godina. Godinu dana kasnije na raspolaganju smo imali SAPARD program, koji poslije nasljeđuje IPARD u okviru kojeg se i danas otvaraju natječaji u četiri mjere radi jačanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i povezanih usluga u ruralnom sektoru.

Bez obzira na to da imamo sedam godina iskustva u korištenju pretpristupnih fondova i da imamo pozitivne trendove, trenutna razina iskorištenosti ukupnih raspoloživih sredstava IPARD programa je vrlo niska. Ostali najčešći razlozi odbijanja prijava su neprihvatljivost ulaganja, nepotpuna i neispravna projektna dokumentacija, neudovoljavanje kriterijima pravilnika, vlasnička povezanost prijavitelja i dobavljača, pa čak i krivotvorenje podataka. Zbog svih se tih razloga ukupan broj prijavljenih opisanom (auto)redukcijom smanjuje za još 30 posto i više. To se može izbjeći angažiranjem konzultanata i educiranih stručnjaka.

*Robert Ravenšćak, konzultant, www.eufondovi.hr