Pompozno najavljivan kao projekt koji će posrnulu hrvatsku građevinsku industriju osoviti na noge i zemlje članice EU učiniti energetski neovisnijima, obnova fasada za poboljšanje energetske učinkovitosti ne samo da je zapeo u Hrvatskoj, nego je cijela Europska unija poslu prionula s figom u džepu.

Tako barem govore rezultati izvještaja Buildings Perfomance Institute Europe (BPIE), a koje je prenio Euractiv. Prema izvještaju, gotovo sve zemlje članice kasne sa zacrtanim ciljevima, a nekima prijeti i pokretanje procedure Europske komisije što bi moglo rezultirati kaznama. 

Prijete kazne
Čak šest zemalja, a to su Grčka, Mađarska, Luxembourg, Poljska, Portugal i Slovenija nisu učinile gotovo ništa zbog čega im sada prijeti Komisija. Izvještaj nije obradio Hrvatsku, ali je poznato da je i ona daleko od ciljeva koje su zacrtani prije dvije godine. Tada je na snagu stupila Direktiva o energetskoj efikasnosti koaj je trebala rezultirati rastu investicija i stvaranju lanca koji je trebao pomoći u buđenju gospodarstva i zaposlenosti. Austrija, Danska i Nizozemska posebno su neugodno iznenađenje u izvještaju jer je riječ o najboljim učenicima u EU u provedbi energetske efikasnosti, ali rezultati govore da planovi tih zemalja nisu sukladni Direktivi.

Planovi Francuske, Njemačke i područje Bruxellesa tek djelomično zadovoljavaju Direktivu odk Velika Britanija, Češka republika, Rumunjska i Španjolska imaju prihvatljive strategije, iako se naglašava kako i dalje imaju prostora za napredovanje. "Vlade propuštaju priliku jer obnova zgrada povećava energetsku sigurnost, ekonomski poticaj i ublažavanje klimatskih promjena", naglasio je Oliver Rapf, izvršni direktor BPIE. Renoviranje zgrada u povećanju njihove energetske efikasnosti posebno je postalo važno u jeku ukrajinske krize koja je razotkrila slabost Europe u njezinoj isključivoj ovisnosti o ruskom plinu. Kampanja Renovates Europe koja potiče renoviranje naglašava da bi se u slučaju ozbiljnog renoviranja zgrada uštedio ekvivalent četiri milijarde barela uvozne nafte. Uz to bi, tvrde voditelji kampanje, cijela EU otvorila dva milijuna novih radnih mjesta.

Inače, Na zgrade otpada 40 posto cjelokupne potrošnje energije u Europskoj uniji koje emitiraju 36 posto ukupne količine ugljičnog dioksida. Izvještaj BPIE-a objavljen je deset dana nakon što su šefovi zemalja članica razvodnili prethodno predložene ciljeve Europske komisije od 30-postotnom povećanju energetske učinkovitosti u EU do 2030. Vijeće ministara složilo se o povećanju učinkovitosti od 27 posto, iako ni taj sniženi postotak nije obvezujući za zemlje članice. 

Ma kakav konsenzus
Niti među njima nema konsenzusa po tom pitanju jer Njemačka i Danska podupiru obvezivanje o 30-postotnom povećanju učinkovitosti, dok Velika Britanija smatra da ne treba obvezati članice već im prepustiti fleksibilnost u odlučivanju. Na samitu Vijeća osigrana je obveza o smanjivanju stakleničkih plinova od 40 posto te povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 27 posto do 2030. godine. Posebna "klauzula o flekisbilnosti" dodana je u finalnom tekstu.