Žene menadžerice ili poduzetnice još su uvijek rijetka pojava, iako žene čine većinu stanovništva. Takva situacija nije samo hrvatska specifičnost, već i svjetska. Ipak, Hrvatska ima znatno lošije pokazatelje po tom pitanju u odnosu na razvijene zemlje. Od 2002. Hrvatska je uključena u GEM (Global Entrepreneurship Monitor) program koji omogućuje praćenje promjena u poduzetničkoj aktivnosti žena u Hrvatskoj. Istodobno, rezultati se mogu usporediti s promjenama u ostalih 58 država koje sudjeluju u programu GEM.Prema posljednjim rezultatima, u Hrvatskoj je 2,4 puta više muškaraca poduzetnički aktivno u odnosu na žene. Prosjek ostalih GEM država je 1,6 puta više poduzetnički aktivnih muškaraca nego žena dok u SAD-u na jedan poduzetnički pothvat žena dolazi 1,4 pothvata muškaraca. Zanimljivo je kako je veličina tvrtke u Hrvatskoj u izravnoj vezi sa spolom vlasnika. U mikrotvrtkama trećinu vlasnika čine žene, u malim tvrtkama 19 posto, a u srednje velikim tvrtkama tek 12 posto. Bolju situaciju ne otkrivaju ni podaci o ženama na vodećim funkcijama u tvrtkama. Istraživanje Udruge CESI pokazuje kako je 77 posto direktora muškoga spola, a u 65 posto tvrtki obuhvaćenih istraživanjem muškarci čine većinu u rukovodećoj strukturi.

Trend ipak pozitivan
Ipak, od 2000. primjetan je blagi trend rasta žena u poduzetništvu. Prema istraživanjima Udruge poslovnih žena Krug, od 2002. do 2006. porastao je udjel poduzeća u kojima su žene vlasnice ili većinske vlasnice sa 13 na 22 posto ukupnog broja kompanija u Hrvatskoj. Potreba poticanja ženskog poduzetništva posebno dolazi do izražaja ako se istraže podaci o udjelu žena među nezaposlenima. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, žene već nekoliko desetljeća dominiraju među nezaposlenima.Najveći udjel od 63 posto zabilježen je 1982. godine, a krajem 2008. taj je udjel, nažalost, bio tek neznatno manji, 62 posto. Gledano prema dobnoj strukturi, najveći udjel među nezaposlenim ženama kontinuirano čine upravo osobe na vrhuncu radne sposobnosti, odnosno žene između 25 i 40 godina. Istraživanja Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokazuju kako je glavni razlog tomu nedostatak dovoljnih vrtićkih kapaciteta ili drugih usluga potpore obiteljskom životu, poput cjelodnevnog boravka djece u školama. Nužda, odnosno potreba samozapošljavanja jedan je od temeljnih razloga zašto se žene odluče krenuti u poduzetničke vode. Zanimljivo je kako borba za egzistenciju briše jaz između poduzetničke aktivnosti muškaraca i žena.

Ravnopravni u siromašnom kraju
Tijekom 2008. na jedan poduzetnički pothvat žena u nuždi dolazilo je 1,4 pothvata muškaraca zbog istog motiva. Kada kreću u poduzetništvo zbog prepoznate poslovne prilike, na jedan pothvat žena dolazi čak 3,1 pothvat muškaraca. Upravo nužda čini najslabije razvijene hrvatske regije primjerom spolne ravnopravnosti među poduzetnicima. U Slavoniji i Baranji na jedan poduzetnički pothvat žena dolazi 1,2 pothvata muškaraca, a u Lici i na Banovini taj je omjer 1,6 u korist muškaraca. Nužda je motivirala i Spomenku Beljo, upraviteljicu i jednu od suvlasnica Poljoprivredne zadruge Kumino selo, da krene u poduzetničke vode. Radi se o braniteljskoj zadruzi iz Tovarnika koju je prije dvije godine osnovalo sedam žena, a svoju djelatnost su fokusirale na preradu voća u pekmeze po tradicionalnoj recepturi. “U poduzetništvo sam krenula 2008. nakon što sam razvojačena iz Oružanih snaga RH gdje sam bila dočasnik. Osjećala sam se još sposobnom za rad, a i novac je bio značajan motiv jer su mi se primanja značajno snizila”, kazala je Beljo. Općina Tovarnik pomogla je zadrugarkama u kupnji poslovnog prostora, a novčana pomoć došla je i od Ministarstva branitelja, Ministarstva turizma te agencije Hamag. Beljo ističe kako nakon poduzetničkog staža koji ulazi u treću godinu može reći da onaj tko je sposoban može doprinijeti svojoj obitelji, ali i društvu u cjelini. Žensko poduzetništvo mnogo je osjetljivije od muškoga iz nekoliko razloga. Iako su žene daleko bolje od muškaraca u uočavanju poslovne prilike, realizacija takve prilike za žene je ograničena financijskim resursima koji su im nedostupniji nego muškarcima. Iako je Vlada u ožujku donijela Strategiju razvoja ženskog poduzetništva, njezini efekti ove godine još nisu vidljivi, sudeći po broju i iznosu potpora Ministarstva gospodarstva. Naime, od 3423 dodijeljene potpore vrijednih 131 milijun kuna, ženama je dodijeljeno 1108 potpora ukupno vrijednih tek 29 milijuna kuna, što bi značilo da je tri puta manje žena od muškaraca apliciralo za potpore.

Posao i obitelj
Uz nedovoljnu financijsku potporu, u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljna razvijen spektar usluga u podršci obiteljskom životu. Velika podrška obitelji neophodna je ako žena želi biti poduzetnica, tvrdi Spomenka Beljo. “Normalno je da poduzetnica mora zapostaviti dio svojih obiteljskih obveza. No, ako nemate podršku obitelji, ne možete se niti upustiti u poduzetništvo”, rekla je Beljo. S njom se potpuno slaže i Andrea Vrban Geržina, vlasnica zagrebačkog Educa Gardena – centra za osobni i organizacijski razvoj. “Imam veliku podršku obitelji koja je neophodna ako se žena namjerava upustiti u poduzetništvo”, kazala je Vrban Geržina i dodaje kako je uspjela spojiti obiteljski i poslovni život. Ona u poduzetništvo nije ušla zbog nužde, već zbog dugogodišnje želje. “Inače sam ‘korporativno dijete’, 10 godina sam radila u upravljanju odnosima s klijentima. Nakon godina provedenih u tvrtkama željela sam novi izazov koji sam pronašla u poduzetništvu”, ističe Vrban Geržina. Educa Garden započeo je s radom u studenom prošle godine, a prvi rezultati polako se naziru. “Situacija na cijelom tržištu je takva da rezultati ne mogu biti spektakularni. Osim toga, u prvih godinu dana želim prije svega stvoriti brand Educa Garden. Sljedeće godine očekujem već konkretnije rezultate”, ističe Vrban Geržina.

Andrea Vrban Geržina

Osobni izazov
Andrea Vrban Geržina vlasnica je zagrebačkog Educa Gardena – centra za osobni i organizacijski razvoj. Pripada skupini žena koje u poduzetništvo nijsu ušle zbog nužde, nego zbog poslovnog izazova. zbog dugogodišnje želje. Njezina iskustva žene u poslovnom svijetu su pozitivna.

Muški kolege dali su podršku
“Osobno nisam imala nekih osobitih problema, uglavnom sam se susretala s podrškom muških kolega. No, ponekad nailazim na predrasude zato što sam žena i nova u poslovnom svijetu iako se taj trend polako smanjuje”, zaključuje Vrban Geržina.

Spomenka Beljo

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Manji PDV
Spomenku Beljo na pokretanje posla nagnala je nužda. Danas je upraviteljica i jedna od suvlasnica Poljoprivredne zadruge Kumino selo iz Tovarnika. Financijski su ih pomogli Općina Tovarnik, Ministarstvo branitelja, Ministarstvo turizma te agencija Hamag.

Problemi su jednaki za muškarce i žene
Beljo ističe kako nakon poduzetničkog staža koji ulazi u treću godinu može reći da onaj tko je sposoban može doprinijeti svojoj obitelji, ali i društvu u cjelini. Ipak, poduzetnicima trenutno nije lako, bez obzira na spol, smatra Beljo.