Europska sredstva i dalje imaju jak utjecaj na razvoj građevinski projekata u našoj zemlji, a pitanje izgradnje željezničke infrastrukture postaje sve ključnije, posebice za sektor logistike. U takvom poslovnom okruženju Strabag, hrvatska podružnica austrijske građevinske kompanije, prema podacima Fine, ostvarila je snažan rast u 2025. godini, pri čemu su prihodi porasli gotovo 28 posto, dosegnuvši 252,4 milijuna eura, dok je neto dobit skočila više od šest puta, na 8,4 milijuna eura.

Direktor Strabag Hrvatska Daniel Stepinac u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio je kako je hrvatsko tržište danas zrelije i više se oslanja na vlastite financijske kapacitete nego prije 10 godina, koji projekti iz portfelja su im najvažniji i u kojim segmentima očekuje najveće investicijske aktivnosti u budućnosti.

Koliko je hrvatsko tržište danas pod utjecajem europskih fondova i EU financiranja, a koliko ima vlastitu investicijsku dinamiku?

Europska sredstva i dalje imaju presudnu ulogu u razvoju Hrvatske, osobito kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima. Dovoljno je reći da se značajan dio javnih ulaganja financira upravo iz europskih fondova i instrumenata poput NPOO-a.

S druge strane, hrvatsko tržište danas je znatno zrelije nego prije deset godina i više se oslanja na vlastite financijske kapacitete. To se posebno vidi u privatnim ulaganjima, turizmu, logistici, industriji i stanogradnji. Međutim, kada govorimo o velikim prometnim, vodno-komunalnim, energetskim i željezničkim projektima, europska sredstva i dalje ostaju ključan pokretač razvoja.

Važno je zato razdoblje snažnog europskog financiranja iskoristiti za stvaranje dugoročno održivog zamaha koji će trajati i nakon završetka aktualnih financijskih perspektiva i tako učiniti hrvatsku građevinsku industriju moćnim alatom koji će vratiti mogućnost i izvoznih kapaciteta. Dugoročna otpornost hrvatskog tržišta ovisit će o sposobnosti da se uz javna ulaganja dodatno potaknu privatni projekti i stvore novi izvori rasta za gospodarstvo.

Koji su danas najveći izazovi za održavanje profitabilnosti u građevinskoj industriji?

Građevinske tvrtke danas više ne upravljaju samo projektima, već i sve složenijim tržišnim okolnostima. Najveći izazovi za održavanje profitabilnosti su rast troškova rada, nedostatak kvalificirane radne snage, sve veći zahtjevi vezani uz održivost te snažna konkurencija na tržištu. Uz to, i dalje smo izloženi značajnim promjenama cijena pojedinih ključnih materijala, što posebno dolazi do izražaja na projektima koji se ugovaraju i izvode kroz dulje razdoblje.

Primjerice, projekt ugovoren u rujnu prošle godine danas se može suočavati sa znatno drukčijim ulaznim troškovima nego u trenutku ugovaranja. To dobro ilustrira kretanje cijena bitumenskih mješavina, jednog od ključnih materijala u cestogradnji. Prema podacima HGK-a, njihov je indeks porastao s oko 153 u rujnu 2025. na gotovo 178 u ožujku 2026. godine. Takvi pomaci pokazuju da, unatoč stabilizaciji tržišta u odnosu na prethodne godine, volatilnost pojedinih inputa i dalje ostaje jedan od važnih izazova za profitabilnost građevinskih projekata.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Koje vrste projekata danas zauzimaju najvažnije mjesto u vašem portfelju?

Infrastrukturni projekti i dalje zauzimaju važno mjesto u našem portfelju, posebno u područjima prometne i komunalne infrastrukture. To uključuje cestogradnju, željezničku infrastrukturu, projekte vodnog gospodarstva te sve značajniji segment pomorske infrastrukture. Istodobno, aktivni smo i u izgradnji javnih i industrijskih objekata, što nam omogućuje uravnotežen i diverzificiran portfelj te prilagodbu različitim razvojnim ciklusima i potrebama tržišta.

Među projektima koji trenutačno najbolje oslikavaju širinu našeg angažmana izdvojio bih zagrebačke projekte – stadion u Kranjčevićevoj, rekonstrukciju Sarajevske ulice s novom tramvajskom prugom, te splitske projekte – novi sustav kanalizacije s podmorskim ispustom Južni sliv, pročistač pitke vode Jadro te novu prometnicu s tunelima Mravince – TTTS. Uz to, provodimo niz projekata u području vodno-komunalne, obrazovne i druge javne infrastrukture te sudjelujemo u obnovi potresom pogođenih područja, što dodatno potvrđuje raznolikost našeg portfelja i njegovu usmjerenost na projekte od dugoročnog značaja za zajednicu.

Koliko se promijenio opseg ugovorenih projekata u Hrvatskoj za Strabag posljednjih nekoliko godina? Koji period je bio najteži, a koji najprofitabilniji?

Posljednjih godina bilježimo rast opsega ugovorenih poslova, što je rezultat snažne aktivnosti na tržištu, ali i naše sposobnosti da prepoznamo i ugovorimo projekte koji odgovaraju našim kapacitetima i strateškim ciljevima.

Ne bih izdvajao pojedine godine kao najteže ili najprofitabilnije. Građevinska industrija po svojoj je prirodi ciklična i uspješnost se ne može mjeriti kroz jednu godinu ili jedan projekt. Za nas je važnije da kontinuirano održavamo kvalitetnu knjigu ugovora, uravnotežen portfelj projekata i stabilnu profitabilnost. Upravo takav pristup omogućio nam je održiv rast i snažnu tržišnu poziciju kroz različite faze razvoja tržišta.

Poslovni volumen i narudžbe Strabaga posljednjih su godina rasli. Što je utjecalo na takve rezultate i koliko su oni povezani s tržišnim okolnostima, a koliko s internim strateškim odlukama?

Rezultati su prije svega odraz snažnog investicijskog zamaha, osobito projekata financiranih europskim sredstvima, koji je posljednjih godina generirao značajne prilike na tržištu. Naš je zadatak bio te prilike prepoznati i uspješno realizirati. Poslovni volumen dugoročno raste, iako njegova dinamika u pojedinim razdobljima ovisi o ciklusima natječaja i realizaciji velikih projekata. Prednost Strabaga je prisutnost u različitim segmentima građevinskog tržišta pa realizacija i rast ne ovise o jednom području poslovanja. Tako u 2026. očekujemo snažniji doprinos projekata u segmentu pomorske infrastrukture. Istodobno, ostajemo dosljedni selektivnom pristupu ugovaranju, s naglaskom na profitabilnost i kvalitetno upravljanje rizicima.

Kako ocjenjujete prošlu godinu za poslovanje Strabaga u Hrvatskoj? Što očekujete od 2026. godine?

Prošla godina bila je vrlo dobra za Strabag u Hrvatskoj. Poslovali smo u okruženju snažne aktivnosti na tržištu, uz kvalitetnu knjigu ugovora koja nam je omogućila uspješnu realizaciju projekata i daljnji rast poslovanja. Istodobno smo dodatno učvrstili svoju poziciju jednog od vodećih izvođača na hrvatskom tržištu.

Za 2026. godinu ostajemo umjereno optimistični. Hrvatsko građevinsko tržište i dalje ima značajan prostor za rast, osobito u području infrastrukturnih ulaganja. Ključno pitanje nije nedostatak projekata, već kontinuitet njihove pripreme i izlaska na tržište. Za građevinsku industriju, kao industriju s visokim fiksnim troškovima, kontinuitet projekata jednako je važan kao i sam volumen ulaganja jer omogućuje kvalitetnije planiranje, učinkovitiju realizaciju i održiv razvoj cijelog sektora.

U kojim segmentima domaćeg građevinskog tržišta očekujete najveću investicijsku aktivnost u sljedećih pet godina?

U sljedećih pet godina najveću aktivnost očekujemo u segmentima željezničke infrastrukture, energetike, elektroenergetske mreže i vodnog gospodarstva. Riječ je o područjima koja će imati ključnu ulogu u modernizaciji Hrvatske i u kojima očekujemo značajna ulaganja.

Istodobno, smatramo da će stanogradnja biti jedna od najvažnijih tema u nadolazećem razdoblju. Potreba za novim i cjenovno dostupnim stanovima je velika, a tržište traži učinkovitije modele gradnje. U Strabagu aktivno promišljamo i razvijamo rješenja koja uključuju veću primjenu gotovih elemenata, modularnih sustava i digitalnih tehnologija. Takvi pristupi omogućuju bržu i učinkovitiju gradnju uz visoku razinu kvalitete, što dugoročno može dati važan doprinos rješavanju stambenih potreba u Hrvatskoj. Vjerujemo da će produktivnost i tehnološke inovacije imati jednako važnu ulogu u rješavanju stambenog pitanja kao i dostupnost zemljišta ili modeli financiranja.

Kako biste pozicionirali Hrvatsku u odnosu na druga tržišta srednje i jugoistočne Europe?

Hrvatska je u usporedbi s drugim tržištima srednje i jugoistočne Europe relativno malo tržište, ali trenutačno jedno od dinamičnijih. Intenzivan razvoj infrastrukture, dostupnost europskih sredstava i potreba za daljnjom modernizacijom prometnih, energetskih i komunalnih sustava stvaraju značajan prostor za rast građevinskog sektora.

Istodobno, riječ je o jednom od najotvorenijih tržišta u Europskoj uniji. Hrvatska je među rijetkim državama koje su u velikoj mjeri otvorile prostor izvođačima iz trećih zemalja, što je dodatno pojačalo konkurenciju. Konkurencija je dobrodošla, ali samo ako svi sudionici posluju prema istim pravilima i pod jednakim tržišnim uvjetima.

Na natječaje u Hrvatskoj prijavljuju se, a često i dobivaju ugovore, tvrtke iz zemalja koje nisu ni potpisnice Sporazuma o javnoj nabavi s Europskom unijom, niti posluju prema tržišnim pravilima u pogledu izravnih subvencija matičnih država te socijalnog dumpinga kroz plaće koje su od 40 posto do 90 posto niže od hrvatskog prosjeka. Takve tvrtke ne primjenjuju Kolektivni ugovor u graditeljstvu niti sudjeluju u unapređenju radnih uvjeta u sektoru.

Time se stvara nelojalna konkurencija, a riječ je o jednoj od najvažnijih tema koju su prepoznale i udruge HUP-a i HGK-a, koje su državnim institucijama već predložile modele za njezino rješavanje. Dugoročno je važno osigurati da kriteriji kvalitete, održivosti, radnih standarda i financijske odgovornosti budu jednaki za sve, jer jedino takav pristup stvara zdravo i održivo tržište.