Obnovljivi izvori nisu svjetski trend, već perspektiva održivog razvoja, zaključak je konferencije “Obnovoljivi izvori energije u javnom sektoru” koja je u srijedu održana na Zagrebačkom velesajmu.

Konferencija u organizaciji Agencije za promicanje uvoza i izvoza te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, okupila je predstavnike županija, gradova i općina koji u svojim planovima imaju projekte energetske učinkovitosti. Karlovačka županija te gradovi Zadar, Rijeka, Slatina i općina Pokupsko predstavili su svoje projekte koje je Fond subvencionirao sa 40 do 80 posto ukupnih troškova. Hrvatska bi, prema sporazumu s Europskom unijom, do 2010. trebala 5,8 posto ukupne energije dobivati iz obnovljivih izvora. Budući da danas, samo nekoliko mjeseci prije roka, ima manje od jedan posto energije iz takvih izvora, sudionici konferencije su upozorili da je to nerealno. “Fond je do sada u 73 projekta obnovljivih izvora energije uložio ukupno 78 milijuna kuna. Od toga 34 projekta otpadaju na korištenje biomase, a 22 su vezana uz Sunčevu energiju”, kazao je Vinko Mladineo, direktor Fonda. Branimir Horaček, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, kazao je da su u Ministarstvu do sada zaprimili 379 zahtjeva za poticaje u projektima obnovljivih izvora. Najviše zahtjeva odnosi se na vjetroelektrane, njih 180, a slijede male hidroelektrane sa 97 zahtjeva i sunčane elektrane sa 46. Prema projekciji, Hrvatska bi 2020. trebala 40 posto ukupne energije iz obnovljivih izvora dobivati iz biomase. Hidropotencijali bi držali 27 posto, a biogorivo 11 posto. Najveći problem projekata obnovljive energije je cijena jer je riječ o projektima s novim i skupim tehnologijama. “Zelena tehnologija ne mora biti samo trošak, već i prilika za razvoj”, kazao je Nikola Ružinski, tajnik Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva. Ružinski vidi priliku da hrvatsko gospodarstvu u potrebitoj “novoj industrijalizaciji” koncentrira svoje resurse na tehnologije obnovljive energije koji bi bili i veliki izvozni potencijal. Osim Končara, koji radi na projektu vjetroelektrana, na konferenciji se predstavilo niz manjih tvrtki koje proizvode module za energiju sunca i biomase.