Novoosnovani redakcijski savjet Poslovnog dnevnika pokušao je prošlog tjedna na okruglom stolu ponuditi odgovore na pitanje “A što sada”, kada će proći financijski tsunami i mogu li se izbjeći reforme? Gotovo svi članovi novoosnovanog redakcijskog savjeta Poslovnog dnevnika (Krsto Cviić, Predrag Bejaković, Goran Granić, Željko Lovrinčević i Velimir Šonje) složili su se u tome da je kriza dobar poticaj za promjene.

Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik Agrokora i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da će samo hrabri opstati u krizi.
“Poduzetnici se ne trebaju bojati, trebaju imati viziju i hrabri će uspjeti uz jasno određene rizike. Dakle, samo hrabro naprijed”, naglasio je Kuštrak.
Na okruglom stolu o posljedicama krize za hrvatsko gospodarstvo, ali i o mogućim mjerama za njihovo ublažavanje dotaknuti su i Vladini potezi, te nedavno izglasani rebalans državnog proračuna. Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija, podsjetio je stoga kako je “namjera rebalansa bila svesti deficit u 2009. u realne okvire, ali s pogledom u 2010. jer se ne može sa sigurnošću reći da će nam dosadašnji izvori biti dostupni i u sljedećoj godini”. On se osvrnuo i na najavljeno izdanje euroobveznica, kazavši da je u inozemstvu Hrvatska prepoznata kao zemlja zadovoljavajuće kombinacije rizika i prinosa. “Treba jasno reći da su napori Vlade prepoznati i od Međunarodnog monetarnog fonda, s kojim suradnja u ovom trenu ipak ne ide dalje od redovitih konzultacija”, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu financija. Petar Čobanković, ministar regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva, naglasio je pak da je najveći problem u onim granama, poput drvne industrije koje većinu proizvodnje izvoze pa je teško naći supstituciju na domaćem tržištu. Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva uvjeren je kako je upravo kriza poništila mnoge učinke reformskih mjera koje je Vlada dosad poduzimala.

Željko Lovrinčević, Ekonomski institut Zagreb

Drugi udar krize će za Hrvatsku biti nešto blaži
“Najgore razdoblje početkom godine smo preskočili i njega su premostile domaće banke unošenjem kapitala. Da se to nije dogodilo, dogodio bi se dramatičan proračunski udar i nekontrolirani rast nelikvidnosti. U drugom dijelu godine valja očekivati relaksaciju na financijskim tržištima i u Hrvatskoj pa bi kroz to razdoblje mogli proći puno bolje nego što to zaslužujemo u smislu konkurentnosti nacionalne ekonomije. Mene financijska kriza ne zabrinjava kao ono što će uslijediti nakon nje, a to su naši stari problemi: nekonkurentnost gospodarstva i razina javnog duga. Ako turistička sezona podbaci više od tri do četiri posto (što je i radna pretpostavka Hrvatske narodne banke) na jesen će se morati pristupiti novom rebalansu ili novom izlasku države na međunarodno tržište kapitala za 500 do 600 milijuna eura. Samo u situaciji da gospodarski rast padne više od četiri posto, turistička sezona podbaci značajno, a da se ne može izaći na međunarodno tržište kapitala, u rujnu ili listopadu trebali bi porazgovarati s Međunarodnim monetarnim fondom. No, ja sam optimist i vjerujem da se to neće dogoditi”, kaže Željko Lovrinčević.

Krsto Cviić, publicist, London

Kriza jest neugodna, ali svakako dobrodošla dijeta
“Strah je jako dobar poticaj da se nešto učini. Vrlo je pozitivno što se pokušava balansirati pomoć tako da se ne ode predaleko u zaduživanju, ali istodobno potakne svjetska ekonomija. Ono što je dosad učinjeno pokazuje da u svijetu nema panike, a u ovakvim kriznim situacijama najveći neprijatelj rješavanja problema je panika i tada političari krenu u bilo što što se može dopasti javnosti. Jedno od najtežih pitanja je problem legitimizacije teških mjera u demokraciji. Da u vrijeme reformi Margaret Thacher Engleska nije pobijedila u Falklandskom ratu, tko zna kako bi išle reforme? Je li moguće provesti bolne reforme, a da se ne izgubi vlast? Dužnost vlasti je informiranje javnosti i objašnjenje interesa provođenja reformi. Važna je i uloga medija, ali i Crkve koja bi možda mogla progovoriti o radu, moralu, odricanju i slično. Volio bih da euforija ulaska u NATO ne posluži kao izgovor onima koji kažu da bi se Hrvatska trebala pripremiti za Europsku uniju izvan i onda ući u nju punim jedrima”, rekao je Krsto Cviić.

Velimir Šonje, Arhivanalitika

Banke u Hrvatskoj ne zarađuju previše kako se obično tvrdi
“Hrvatsko gospodarstvo će se strateški promijeniti u sljedećih 10 godina, daleko više nego u posljednjih deset. Promijenit će se odnosi cijena; čim svijet izađe iz recesije relativne cijene hrane i energije će vjerojatno vrlo brzo porasti”, istaknuo je Velimir Šonje. Kao jednu od poruka krize naglasio je profitabilnost banaka. “Profit banaka nije loša stvar i on nije prevelik. Umjerena stopa dobiti od 10-ak posto ne škodi gospodarstvu već je nužan preduvjet da bi financijski sustav mogao funkcionirati. Mi nemamo fiskalne resurse da bismo imali značajnije financijske intervencije u uvjetima krize. Da su provedene reforme, da smo imali fiskalni suficit država bi imala veći manevarski prostor za pomoć gospodarstvu. Ovo nam je škola za buduća vremena, nadam se da smo naučili da se u dobrim vremenima štedi za ona loša. Ne znam kad će doći dan izlaska iz krize, ali znam da više ništa neće biti kao prije. Energija i resursi će biti dugoročno sve skuplji, pritisci na efikasnost i konkurentnost sve jači, kao i selekcijski pritisci u tom smislu. Treba napustiti fiskalni fatalizam i čim prije dobiti učinkovitu državu spremnu da Hrvatsku iznese kroz 21. stoljeće”, naglasio je Šonje.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Sada država treba ubrzano razvijati institucije sustava
“Hrvatska mora ići k fiskalnoj destimulaciji i osjetno smanjiti javnu potrošnju i rezati broj prava. Iako se kod nas uglavnom negativno govori, Hrvatska je u zadnjih 10 godina ostvarila zavidne stope rasta, sjetimo se kakva je ekonomska situacija bila prije deset godina. Hrvatska u idućih 10 godina treba raditi na sustavnoj izgradnji svojih institucija, od sudstva do obrazovanja, za razliku od mostova, primjerice, to su stvari koje se ne vide”, upozorava Predrag Bejaković. On upozorava da u društvu postoji krug nepovjerenja, birača u političare, ali i političara da birači ne mogu donijeti pravi sud o složenim političkim pitanjima. O budućem deficitu proračuna kaže: “Teško je izraziti bilo kakve prognoze, ali on se ne bi smio slomiti na socijalno najugroženijim skupinama. Kao jedan od kreatora domaćeg mirovinskog sustava čvrsto vjerujem da će izdržati krizu. Iako se umirovljenici žale na visinu mirovina, zaboravljaju koliko su uplatili doprinosa. Problem mirovinskog sustava je što se dvije trećine mirovina prikuplja iz doprinosa, a trećina iz proračuna. Upravo bi se ta trećina kao stavka trebala smanjiti”, mišljenja je Bejaković.

Božo Prka, Privredna banka

Problem je što su država i velika poduzeća najveći neplatiše
“Potencijal hrvatskih banaka u financiranju javnog sektora je gotovo iscrpljen, otkad je kriza eskalirala odobrili smo (bankarski sektor) 2,5 milijarde eura kredita središnjoj državi i općenito hrvatskom javnom sektoru. Eklatantan problem mogla bi biti šira javna potrošnja: neke vladine agencije nisu uračunate u deficit, a njihove bruto financijske potrebe nisu eksplicitno pokazane u 2009. godini Ako prekomjerno trošimo četiri milijarde eura godišnje, što je financiralo inozemstvo, trebamo širi društveni konsenzus tko će i koliko participirati u smanjenju tih 30 milijardi kuna. Bojim se da će smanjenje potrošnje neproporcionalno pogoditi hrvatski privatni sektor”, upozorio je Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb. Pojasnio je kako upravo taj, neefikasan širi javni sektor, stvara veliki i gotovo neizdrživi pritisak na mala i srednja poduzeća, jer će u problemima veliki uskratiti plaćanje malima koji će onda raditi prilagodbe na otpuštanjima, smanjenjima i moguće stečajevima. Zato mora, uvjeren je direktor Privredne banke, postojati društveni konsenzus kako smanjiti potrošnju.

Goran Granić, Energetski institut Hrvoje Požar

Državna uprava je zapuštena i neučinkovita
“Izlaz iz krize je važniji nacionalni prioritet od definiranja datuma ulaska u Europsku uniju. U krizama dolazi do neselektivnog rezanja troškova i stradava razvojna komponenta i smanjuje sposobnost tvrtke da izađe iz krize, pa je važna selektivnost rješavanja problema. U budućnosti nas očekuje težak put jačanja konkurentnosti gospodarstva, izgradnja institucija i jačanje ekonomskog položaja građana. Krizu treba promatrati u afirmativnom smislu, ona je je samo jedna teškoća na izgradnji onakve Hrvatske kakvu bi rado vidjeli”, ističe Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar. On naglašava da zbog krize ulazimo u novo razdoblje i teško je reći koliko će trajati. U budućnosti će se u razvojne projekte uključiti troškovi zaštite klime zbog kojih će troškovi energije porasti dva do tri puta. Na početku smo stvaranja novih odnosa, a londonski sastanak zemalja G20 je nesustavni pokušaj pomoći trenutnom ekonomskom modelu koji je definitivno istrošen i pitanje kojom će se brzinom prilagoditi jer će se razvijene zemlje morati odreći dijela standarda u korist siromašnijih zemalja.

Nova generacija političara, neopterećena prošlosti i tranzicijom, pojavit će se 2012.
Željko Lovrinčević, Ekonomski institut

Hrvatsku inozemni investitori prepoznaju kao dobru kombinaciju rizika i prinosa
Zdravko Marić, Min. financija

Kad financijski tsunami prođe, vratit ćemo se ponovno starim problemima
Željko Lovrinčević, Ekon. institut

Situacija na međunarodnom tržištu kapitala je bolja nego što se u Hrvatskoj misli
Božo Prka, Privredna banka

Nakon ove krize više ništa sigurno u Hvatskoj neće biti isto, sigurno ništa neće biti kao prije
Velimir Šonje, Arhivanalitika

So far so good – iza nas je polovica krize, mislim da smo mogli proći i puno gore
Željko Lovrinčević, Ekon. institut

Biznis ne nudi uvijek najbolja rješenja, ali on barem uvijek želi preuzeti rizik
Krsto Cviić, publicist

Nadam se da je Hrvatska sada na stabilnom putu u obećanu zemlju
Predrag Bejaković, Institut za javne financije