Hrvatske su građevinske kompanije u prvom polugodištu ove godine ostvarile solidne poslovne rezultate. Od uspješnijih pak svakako treba istaknuti zagrebačku Tehniku. Naime, to je društvo u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo poslovne prihode u visini od 610 milijuna kuna, odnosno za 29,5 posto više nego u istome razdoblju lani. Pritom su prihodi od prodaje društva povećani za 29,7 posto, a u prvom su polugodištu ove godine iznosili nešto više od 595 milijuna kuna. Snažan rast polugodišnjih poslovnih prihoda odrazio se i na rast operativne dobiti Tehnike koja je ove godine povećana za gotovo 57 posto na iznos od 22,5 milijuna kuna. Porasla je i neto dobit Tehnike, a ona je u usporedbi s istim razdobljem lani bila veća za 48,8 posto, a iznosila je 19,9 milijuna kuna.

Hidroelektra – rast prihoda
Prema komentaru Uprave, rezultati poslovanja Tehnike bili su na razini planiranih vrijednosti. Pritom su troškovi poslovanja porasli u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali su se i oni kretali u okviru planiranih vrijednosti. Znatno su porasli troškovi sirovina i materijala, zatim ostali vanjski troškovi (troškovi usluga), troškovi osoblja te troškovi prodane robe. Ostali troškovi poslovanja zabilježili su blagi pad. Došlo je i do povećanja zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda. U šest ovogodišnjih mjeseci ukupna se zaduženost Tehnike nije znatnije mijenjala. Iako je dugoročna zaduženost smanjena sa 111,7, na 100,2 milijuna kuna, očekivano su kratkoročne financijske obveze porasle sa 141,94, na 154,5 milijuna kuna. U isto je vrijeme i kratkoročna financijska imovina nastavila s rastom, a na kraju lipnja ove godine dosegnula je vrijednost od 388,54 milijuna kuna. Kada se tome iznosu doda i iznos novčanih sredstava na žiroračunu društva od 27,1 milijuna kuna, može se zaključiti kako Tehnika u promatranom razdoblju nije imala znatnijih problema s održavanjem likvidnosti. Pored Tehnike, dobre je polugodišnje rezultate ostvarila i Hidroelektra niskogradnja, iako je njezina neto dobit u usporedbi s istim razdobljem prošle godine znatno smanjena. Naime, šestomjesečna je dobit Hidroelektre iznosila tek 830 tisuća kuna, a lani nešto više od 2,5 milijuna kuna. Zato su ove godine znatno povećani poslovni prihodi Hidroelektre (+55,1 posto) te su oni u šest ovogodišnjih mjeseci iznosili nešto manje od 490 milijuna kuna. Hidroelektra je ove godine ostvarila i znatno bolji operativni rezultat koji je iznosio 8,72 milijuna kuna, a u šest mjeseci prošle godine društvo je ostvarilo operativni gubitak u iznosu od 11,78 milijuna kuna. Uprava Hidroelektre u 2006. godini planirala je 850 milijuna kuna prihoda. Budući da su polugodišnji prihodi društva iznosili 491 milijun kuna, do kraja godine realno je očekivati znatno bolje prodajne rezultate društva od planiranih.

Ingra smanjila obveze
U odnosu na kraj prethodne godine dugoročna je zaduženost Hidroelektre smanjena za 2,69 posto na iznos od 60,55 milijuna kuna. U isto vrijeme kratkoročne financijske obveze zabilježile su znatniji pad (-27,9 posto), a na kraju su lipnja ove godine iznosile 116,08 milijuna kuna. Za razliku od Tehnike, Hidroelektra je imala daleko slabije pokazatelje likvidnosti. Tako su potraživanja od kupaca društva na kraju lipnja iznosila 136,42 milijuna kuna, a obveze prema dobavljačima bile su znatno više, 277,87 milijuna kuna. Koeficijent likvidnosti društva (L1) u prvih je pola godine pogoršan na 0,55, što zapravo znači da je ovo društvo na kraju lipnja s kratkotrajnom imovinom bilo u stanju pokriti tek nešto manje od 55 posto kratkoročnih obveza. Dobre poslovne rezultate u prvih je pola godine ostvarila i zagrebačka Ingra. Grupa Ingra je tijekom prvog polugodišta ove godine ostvarila konsolidirane poslovne prihode u visini od 118,31 milijuna kuna, odnosno ukupne prihode od 127,58 milijuna kuna, a ukupni rashodi iznosili su 83,75 milijuna kuna. Otuda je povećana i dobit Ingre koja je ove godine prije oporezivanja iznosila 12,88 milijuna kuna, što je bilo za 76,64 posto više nego lani. Ingra je ove godine ostvarila i znatniju operativnu dobit u visini od 10,34 milijuna kuna, a neto dobit grupe za prvih šest mjeseci iznosila je 10,7 milijuna kuna, odnosno 278 kuna po dionici (uzmu li se prilikom izračuna dobiti u obzir i trezorske dionice društva). U promatranom razdoblju ukupna se zaduženost Ingre nije mijenjala iako je udjel dugoročnih obveza smanjen. Ingra je ove godine započela nekoliko atraktivnih investicijskih projekata, poput izgradnje stambeno-poslovne izgradnje u Ilici u Zagrebu te gradnje 16 urbanih vila na Srebrnjaku. Pored toga, u Ingri su planirali i izgradnju prvoga većeg stambeno-poslovnog kompleksa u Dubrovniku nakon što je na snagu stupio novi GUP, a greenfield investicija turističkog naselja Posedarje u fazi je projektiranja i pripremne realizacije. Ingra bi zajedno s Končarevom elektroindustrijom trebala sudjelovati i u izgradnji te opremanju hidroelektrane Lešće, a početak radova na tom projektu realno je očekivati krajem rujna ove godine. Što se tiče poslova u inozemstvu, Ingra je ugovorila tri nova investicijska projekta u Alžiru u ukupnom iznosu većem od 100 milijuna kuna, kao i na Srednjem istoku kroz isporuku hidromehaničke opreme.
(Robert Knežević)

Razočaravajuća izvedba Viadukta

Prilično razočaravajuće poslovne rezultate u prvih je pola godine ostvario zagrebački Viadukt. Naime, njegovi su poslovni prihodi u usporedbi s istim razdobljem lani zabilježili pad od 30 posto te su ove godine iznosili 493,8 milijuna kuna. S druge pak strane, poslovni rashodi Viadukta zabilježili su sporiji pad (-16,7 posto), na iznos od 510 milijuna kuna, a takva je situacija izravno utjecala na ostvarenje polugodišnjega operativnog gubitka u visini od 16,16 milijuna kuna. Pored njega, Viadukt je u prvoj polovici godine ostvario i neto gubitak u iznosu od gotovo 25 milijuna kuna, odnosno 75 kuna po dionici društva. U odnosu na kraj prethodne godine kratkoročna je zaduženost Viadukta znatno smanjena (-57,7 posto) na iznos od 78,64 milijuna kuna, a dugoročni dug društva povećan je za gotovo 55 posto, na iznos od 119,98 milijuna kuna. Stoga je Viadukt imao određenih problema s održavanjem tekuće likvidnosti, a za takvo stanje uprava je navela kako je ono izravna posljedica problema vezanih uz naplatu izvršenih radova, odnosno ovjeravanja pojedinih građevinskih situacija od investitora (HAC, HC, Walter Motorway i dr.)