EN DE

Young: Moralno poslovanje preduvjet je da bi kompanija izašla iz krize

Autor: Darko Bičak
15. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Steve Young, direktor CRT-a, međunarodne organizacije za moralni kapitalizam, govori zašto treba spriječiti umrežavanje ‘loših kapitalista’ s korumpiranom vlašću

Društveno odgovorno ponašanje kompanija pojam je koji se sve češće koristi u suvremenom gospodarstvu. Gotovo da i nema tvrtke koja za sebe ne tvrdi da je društveno odgovorna. O tome što je društvena odgovornost, kako se ona manifestira i gdje se može primjenjivati, razgovarali smo sa Steveom Youngom, globalnim izvršnim direktorom The Caux Round Table (CRT), međunarodne organizacije za moralni kapitalizam.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Postoji mišljenje da je moralno djelovanje kompanija samo oblik dobrovoljnog poreza na uspjeh?
Moralni kapitalizam ili DOP nije ljubav, a ni trošarina na uspjeh poduzeća. Moralni kapitalizam način je proizvodnje kroz dodanu vrijednost strategije, a ne cijene robe. Pravilnim korištenjem i ulaganjem u DOP, kasnije se smanjuju troškovi. Kao primjer mogu navesti poznatu britansku naftnu kompaniju BP koja se nije potrudila na vrijeme uložiti relativno skromna sredstva u DOP, pa će sada morati platiti i više od 20 milijardi dolara, što je zapravo mogla izbjeći.

Društveno odgovorno ponašanje kompanija pojam je koji se sve češće koristi u suvremenom gospodarstvu. Gotovo da i nema tvrtke koja za sebe ne tvrdi da je društveno odgovorna. O tome što je društvena odgovornost, kako se ona manifestira i gdje se može primjenjivati, razgovarali smo sa Steveom Youngom, globalnim izvršnim direktorom The Caux Round Table (CRT), međunarodne organizacije za moralni kapitalizam.

Postoji mišljenje da je moralno djelovanje kompanija samo oblik dobrovoljnog poreza na uspjeh?
Moralni kapitalizam ili DOP nije ljubav, a ni trošarina na uspjeh poduzeća. Moralni kapitalizam način je proizvodnje kroz dodanu vrijednost strategije, a ne cijene robe. Pravilnim korištenjem i ulaganjem u DOP, kasnije se smanjuju troškovi. Kao primjer mogu navesti poznatu britansku naftnu kompaniju BP koja se nije potrudila na vrijeme uložiti relativno skromna sredstva u DOP, pa će sada morati platiti i više od 20 milijardi dolara, što je zapravo mogla izbjeći.

Kako uskladiti posao i moralni zahtjev za maksimalnu profitabilnost?
Integracijom pet oblika kapitala: fizičkog, reputacijskog, socijalnog i ljudskog. Ulaganje u tekuće troškove reputacijskog, socijalnog i ljudskog kapitala omogućuje izračun nužnih cijena kako bi se zadržao održivi razvoj.

Da li je u uvjetima krize besmisleno inzistirati na moralnom poslovanju?
Zapravo, u krizi je povjerenje investitora, kreditnog tržišta i kupaca jedini način da se izađe iz krize. Stoga moralno poslovanje postaje bitan element za generiranje potrebnog povjerenja.

Je li moralno poslovanje, u širem opsegu, moguće u “novoj Europi” u kojoj se kapitalizam često percipira kao “bezdušni”, nametnuti projekt?
Moralno poslovanje je moguće svugdje gdje postoji biznis. Jednako je primjenjivo kako na poljoprivrednim gospodarstvima koje imaju svoj biznis uz prometne ceste, kao i u velikim poduzećima u državnom vlasništvu. Treba biti oprezan kada se govori o “nametnunom projektu” jer o tome najčešće govore pojedini intelektualci i pripadnici subkultura koji na taj način žele ojačati svoju poziciju u društvu.

Koji su najbolji pokazatelji moralnosti neke kompanije?
Transparentnost izvještavanja, odgovornost u upravljanju kvalitetom proizvoda ili usluge te briga za dobrobit i zdravlje zaposlenika.

Je li kapitalizam moralna utopija ili pitanje održivog razvoja?
Kapitalizam je sustav proizvodnje, složeniji nego raniji sustavi, jer je primjenio napredak ranijih gospodarskih razdoblja. To se prije svega odnosi na uključivanje znanosti i tehnologije u proizvodnju, specijalizaciju rada pod racionalnom upravljačkom strukturom te korištenje štednje i financijskih instrumenata za ulaganje, što bi u budućnosti trebalo donijeti profit. Da bi kapitalizam bio održiv mora integrirati tehnologiju i financijski kapital s drugim oblicima kapitala. Tu mislim na psihološke kategorije, prije svega, reputacijski, socijalni i ljudski kapital. U protivnom bi kapitalizam stvarao previše negativnih eksternalija i navukao protiv sebe političku opoziciju i pravna ograničenja.

Je li moralni kapitalizam potrebniji u zemljama u tranziciji ili u Južnoj Americi koja je poznata po posebnom “južnoameričkom tipu kapitalizma”?
Moralni kapitalizam je potreban bilo gdje, jer se podređeni eksploatiraju svuda za opće dobro. U zemljama u razvoju važno je učiniti sve da bi se spriječilo umrežavanje “loših kapitalista” s korumpiranim pojedincima u vlasti jer to dovodi do situacije u kojoj jako mali krug ljudi ima koristi od poslovanja tvrtke.

Imate li saznanja o situaciji s etičkim poslovanjem u Hrvatskoj?
Za svoje uvide i prosudbe moram se osloniti na svoje prijatelje i kolege u Hrvatskoj. Moja percepcija je da je u Hrvatskoj tijekom godina došlo do primjene suvremenih tržišnih mehanizama u nacionalnoj ekonomiji koja danas ne odstupa previše od “UN-ethicality” principa.

Autor: Darko Bičak
15. studeni 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close