Fondovi za gospodarsku suradnju sudjeluju zasad u nekoliko predstečajnih nagodbi, ali kandidata među tvrtkama dužnicima koji su ušli u taj postupak i mogući izvor potrebnog im svježeg kapitala vide upravo u FGS-ovima, očito ima znatno više.

Najnoviji poziv stiže iz Borova, nekadašnjeg obućarsko-gumarskog diva. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i viši savjetnik u Odjelu za restruktutriranje industrije Mario Meštrović prošli su tjedan inicirali sastanak u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, na kojem bi predstavnik ministarstva i vodstvo Borova na čelu s Hrvojem Merkijem s predstavnicima FGS-ova sagledali postoji li interes tih fondova za sudjelovanje u postupku predstečajne nagodbe Borova. Zbog pritiska rokova sastanak bi se trebao održati već danas. 

Manjak likvidnosti
O raspoloženju tih fondova prerano je govoriti jer, za početak, trebaju proučiti održivost predloženog plana restrukturiranja (financijskog i operativnog). Borovo je zahtjev za otvaranje predstečajne nagodbe uputilo potkraj svibnja, prijavljujući pritom gotovo 160 milijuna kuna obveza. Zahtjevu za nagodbu prethodilo je i pripajanje šest ovisnih društava, a rješenje o otvaranju postupka PSN Nagodbeno vijeće donijelo je 2. kolovoza. To znači i da je vjerovnicima istekao rok (30 dana) za prijavu tražbina za čije je utvrđivanje zakazano ročište sredinom listopada.  Iz analize u sklopu plana financijskog i operativnog restrukturiranja proizlazi da su borovskoj tvrtki u stopostotnom državnom vlasništvu i s gotovo tisuću zaposlenih s krajem ožujka akumulirani gubici dosegnuli polovicu temeljnog kapitala, a manjak likvidnosti procijenjen je na gotovo 102 milijuna kuna. Za toliko su, naime, kratkoročne obveze veće od kratkotrajne imovine i potraživanja.

Osiguranje likvidnosti stoga je jedno od ključnih uporišta financijskog restrukturiranja koje predviđa i prodaju neoperativne imovine i nekretnina (u Sloveniji, Makedoniji, BiH), prodaju nekonkurentnih zaliha te restrukturiranje i smanjenje duga. Prema planu, postojeći bi se dug prema državi (koja je putem AUDIO-a i Ministarstva financija ujedno i najveći vjerovnik), smanjio 30-postotnim otpisom glavnice i potpunim otpisom kamata, a dio tražbina tijela državne uprave predviđa prijenos vlasništva neoperativnih nekretnina. U slučaju obveza prema bankama te drugim financijskim institucijama (osiguravatelji, leasing društva) predlaže se kombinacija počeka i dugoročnog reprogramiranja obveza.Mjere operativnog restrukturiranja fokusirane su na restrukturiranje proizvodnog i prodajnog sektora te poslovnih procesa podrške i režijskih troškova, a s krajnjim ciljem povećanja marža te ukupnog poslovnog rezultata i profitabilnosti. Projekcije petogodišnjeg plana poslovanja, do 2017. godine, predviđaju postupan oporavak poslovnih prihoda, s tim da se pozitivni operativni rezultat najavljuje već za 2014. godinu. 

Novi strojevi
Među ostalim, mjere operativnog restrukturiranja predviđaju zatvaranje neprofitabilnih prodajnih mjesta uz istodobno renoviranje dijela postojećih i otvaranje novih, u planu je i nabava novih strojeva, obustava operativnog poslovanja u jedinicama koje generiraju negativnu operativnu maržu (Borovo-Standard, Borovo-Tehnički servis)… Prema procjeni vrijednosti imovine Borova raspoložive za prodaju (dio je oterećen neriješenim pravno-vlasničkim pitanjima), u planu restrukturiranja procjenjuje se da bi se sve skupine vjerovnika u većoj mjeri uspjele namiriti kroz predstečajnu nagodbu negoli u scenariju stečaja. Najmanja razlika u stupnju namirenja u korist PSN je kod tijela državne uprave (45 prema 40 posto), dok je kod financijskih institucija taj odnos 100 prema 85 posto.

Lokalna uprava i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, kao i ostali dobavljači, navodno bi se kroz nagodbu namirila 70-ak posto nasuprot procijenjenih 40 posto u stečaju. Te su procjene, međutim, tek indikativne jer uključuju dosta neizvjesnosti. Zasad je, pak, potpuna nepoznanica koliko se kapitala priželjkuje od FGS-ova. No, u tom smislu možda je indikativan dio predloženog plana restrukturiranja koji predviđa da u roku od dva mjeseca nakon pravomoćnog rješenja o odobrenju nagodbe Borovo objavi poziv za Glavnu skupštinu s prijedlogom povećanja temeljnog kapitala za 30 milijuna kuna.Taj iznos bi, prema tom papiru, uplatio AUDIO kao većinski dioničar. Zasad nije jasno gleda li se na FGS-ove kao zamjenske ili dodatne investitore.