Idući tjedan Vlada će započeti razgovore s predstavnicima udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) o dodatnim mjerama potpore izvozu, najavila je u utorak premijerka Jadranka Kosor na 5. konvenciji hrvatskih izvoznika čiji je Poslovni dnevnik medijski pokrovitelj. “Pozivam vas na susret na kojem očekujem prijedloge. Vlada je otvorena za pomoć, a rezultati koje ostvarujete čine vas liderima u hrvatskom gospodarstvu i pokretačima rasta. Učinit ćemo sve da zajednički radimo i ohrabrujemo one hrabre i odlučne s rezultatima i perspektivom”, poručila je premijerka.

Potrebni vojnički ciljevi
Najavila je kako će vrlo brzo Vlada donijeti strateški okvir za razvoj, koji će biti najvažniji dokument za jačanje klime i potporu gospodarstvu u narednom razdoblju do 2013. godine. Posebno je zahvalila izvoznicima na iskazanoj potpori u anketi HIZ-a o stavu hoće li Vlada uspjeti provesti antirecesijski program za gospodarstvo. Čak 85 posto ispitanih vjeruje da će djelomično ili u potpunosti Vlada realizirati zacrtane mjere. Potaknuta greškom u nastupu žonglera Tihomira Bendelje premijerka je poručila kako će Vlada na užem kabinetu također vježbati “žongliranje” u provedbi mjera, a padne li joj štapić, snaći će se i nastaviti.“Pred Vladom je velika odgovornost, ali imat ćete našu potporu”, istaknuo je Darinko Bago, predsjednik HIZ-a i predsjednik Uprave Končar EI, kojega se pak, jako dojmio program kojega je donio predsjednik SAD-a Barack Obama. Njegova tri vojnički precizno postavljena cilja potaknula su ga da Vladi i prije sastanka idući tjedan sugerira da fokus mjera mora biti stavljen prije svega na otvaranje radnih mjesta i jačanje izvoza i to prije svega osiguranjem financijske potpore i rušenjem barijera za izvoz. Bago ističe nužnost osiguranja jeftinijeg kapitala na što su u panel diskusijama apelirali i sami poduzetnici.

“Tražimo da se Hrvatska banka za obnovu i razvitak kapitalno ojača”, dodao je Bago, upozorivši i kako će mjera SAD-a za olakšanje izvoza vjerojatno značiti i novi pritisak na dodatno liberaliziranje drugih tržišta, uključujući i hrvatsko. Najavio je kako će od Vlade tražiti i da prekine s davanjem “nerazumno galantnih subvencija”, pri čemu se posebno osvrnuo na sektor poljoprivrede. “Dovoljno je da čovjek dođe i s vlastitom izjavom o posjedovanju zemlje već dobiva subvencije, dok se u Austriji, primjerice, satelitskim snimkama dokazuje što je i na kojoj površini zasadio”, kazao je Bago, istaknuvši kako na takav način odlazi 15 milijardi kuna koje su zaradili izvoznici. Ne upuštajući se u rasprave o još nižim cijenama kredita, predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev istaknuo je kako su izvoznici sve češći korisnici HBOR-ovih kredita. Od 2006. kada je održana prva konvencija HIZ-a, kazao je Kovačev, potpora HBOR-a izvoznicima je udvostručena. Lani je više od 70 posto svih kredita HBOR odobrio izvozno orijentiranim poduzetnicima, a Kovačev je iznio i podatak kako je značajno promijenjena potražnja. Za razliku od ranijih godina kada su izvoznici tražili kredite za ulaganja, lani je više od 92 posto zahtjeva bilo za kratkoročne kredite za financiranje obrtnih sredstava i likvidnosti. U Ministarstvu gospodarstva, koje je pokrenulo projekt Dubinske analize izvoznog potencijala s ciljem da se po sektorima utvrdi trenutno stanje i pripreme programi za daljnje mjere, razmatraju i mogućnost većih poticaja za razvojne projekte.

Manje za gašenje vatre
No, iznos kojim za potpore izvozu Ministarstvo raspolaže za ovu godinu, od 40-ak milijuna kuna, neusporediv je sa subvencijama za neke sektore, kaže državni tajnik za industriju Ruđer Friganović. Napomenuo je kako će Ministarstvo pokušati pronaći mogućnost da se već u ovoj godini preusmjeri više sredstava u razvoj, a da se smanje izdvajanja za “gašenje vatre”. Natuknuo je i da se razmišlja o programu poticanja male brodogradnje. Osim zemalja regije, u koje se već plasira više od 70 posto ukupnog izvoza, prema analizi Ante Babića, potpredsjednika HIZ-a, veću pozornost treba dati Španjolskoj, Skandinaviji, Francuskoj te Velikoj Britaniji. Nagradu za najboljeg izvoznika u Brazil dobila je tvrtka Smartek, a u Mađarsku kompanija Telegra.

Zlatni ključ u kategoriji izvoznika u Veliku Britaniju Uljanik brodogradilište dobilo je zbog izvoza jaružara, tehnički iznimno kompleksnih brodova-strojeva koji služe za produbljivanje plovnih putova. Gradnjom takvih brodova Uljanik se svrstao među svjetska brodogradilišta s referencama za gradnju najsloženijih plovećih postrojenja s najstrožim zahtjevima kvalitete. Ukupan izvoz pulskog brodogradilišta iznosi 2,1 milijardu kuna, a ta je tvrtka najveći izvoznik u Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku.

U Boxmark Leatheru, lideru prema izvozu na tursko tržište, radi 2600 zaposlenika. Tvrtka ostvaruje u izvozu prihod od 157 milijuna eura, a kupci su najpoznatije svjetske marke automobila. U Boxmarku se dnevno proizvodi kožnih navlaka za sjedala za tisuću osobnih vozila te 120.000 kožnih krojnih dijelova. Boxmark je recesijsku 2009. iskoristio da dodatno ulaže u edukaciju i usavršavanje te investirao 2 milijuna eura u kupnju strojeva najnovije tehnologije. Broj zaposlenih u odnosu na 2008. godinu povećan je za 200 radnika.

Končar D&ST sa 382 zaposlenih lani je ostvario prihod od 85 milijuna eura od čega 68 milijuna u izvozu. Rast prodaje u odnosu na prethodnu godinu iznosi 8%, dok je izvoz bio veći 19%. Glavna izvozna tržišta su Švedska, Finska, Njemačka, Češka, Ujedinjeni Arapski Emirati, Mauricijus, Francuska, Cipar i Nigerija. Na prošlogodišnjoj konvenciji hrvatskih izvoznika tvrtka je dobila Zlatni ključ u kategoriji velikih poduzeća. S više od 80% izvoza postiže i dalje zapažene rezultate prezentirajući Zagreb kao jedan od centara proizvodnje transformatora.

TDR je vodeći proizvođač u regiji s godišnjom prodajom većom od 12 milijardi cigareta. Pokriva više od 85 posto hrvatskog tržišta i zapošljava više od 800 ljudi. Lani je TDR ostvario prihod od 231 milijun eura. Više od 50 posto prodaje ostvaruje na inozemnim tržištima. Izvan regije TDR radi na tržištima Češke, Španjolske, Njemačke, Italije, Austrije i UAE. Početak 2010. godine u TDR-u je obilježio iskorak u jugozapadnu Aziju i početak gradnje tvornice u Iranu. Investicija u Iranu vrijedna je 30 milijuna eura, a tvornica bi s radom trebala početi do kraja iduće godine.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

Loša gospodarska situacija i pad potrošnje rezultirali su manjom potražnjom za staklenom ambalažom Vetropack Straže. U 2009. godini je prodano 859,5 milijuna boca i staklenki, od čega je 60% plasirano u izvoz. Unatoč smanjenju prodaje, Vetropack je lani ostvario ukupni prihod od 680 milijuna kuna te dobit u iznosu od 109,4 milijuna kuna. Proizvedeno je 214.000 tona ambalažnog stakla. U modernizaciju je uloženo 56 milijuna kuna. Vetropack se lani istaknuo i najvećim izvozom u Sloveniju, a ukupno su izvezli robe za 402,3 milijuna kuna.

Prilikom dodjele nagrade za najuspješnijeg izvoznika u daleki Egipat u Cemexu su posebno željeli istaknuti da su u proteklih nekoliko godina u različite projekte očuvanja okoliša i poboljšanja kvalitete zraka uložila više od 300 milijuna kuna. Kao najveći regionalni proizvođač cementa s tradicijom dužom od sto godina Cemex želi svoje tvornice učiniti što ugodnijim mjestom. Uredili su više od 80.000 četvornih metara zelenih površina u krugu tvornica, a podržali su i brojne projekte u lokalnoj zajednici vrijedne 6,5 milijuna kuna.

Tvrtka Harburg-Freudenberger Belišće nastala je prije 12 godina kao zajedničko ulaganje Krupp Elastomertechnika i Belišća. Od 2005. je u sastavu grupe Possehl&Co. te je članica grupe Harburg–Freudenberger. Vodeći su u svijetu u proizvodnji hidrauličnih preša za vulkanizaciju automobilskih guma, stroja za proizvodnju guma. U tvrtki radi 384 ljudi. Lani su unatoč krizi tržištu isporučili ukupno 173 stroja, od čega 22 u SAD. Knjiga narudžbi ponovno je popunjena, a već sada se zna da će se broj isporučenih strojeva u SAD povećati za 50%.

Tvrtka L&P Tehnologije (LPT) iz Preloga osnovana je 2000. godine kao društvo-kćer u vlasništvu multinacionalne korporacije Leggett&Platt sa sjedištem u SAD-u, vodećeg svjetskog proizvođača komponenti za proizvodnju madraca i namještaja. LPT u Prelogu ima više od 210 zaposlenih, od čega je 150 u proizvodnji žičanih jezgri po čemu je najveći u regiji, a 60 u proizvodnji strojeva. Osim prodaje u Hrvatskoj izvozi se u skoro sve zemlje EU te Australiju, Novi Zeland, SAD, Rusiju, Litvu, Cipar, zemlje Bliskog istoka…

Ivančica je vodeća tvrtka za proizvodnju obuće u Hrvatskoj sa brendom u dječjoj obući Froddo i Boogaloo. Ivančica je dobitnik brojnih nagrada za kvalitetu i dizajn, a brend Froddo za cipele nagrađen je Superbrands statusom 2009. godine. Danas se obuća izvozi u Sloveniju, BiH, Srbiju, Makedoniju, Nizozemsku, Francusku, Njemačku, Italiju, Englesku, Grčku, Ukrajinu, Kazahstan, Rusiju te Australiju. Nagrada Zlatni ključ, koju Ivančica dobiva već dvije godine za izvoz u Austriju, rezultat je dugogodišnje suradnje s partnerima u toj državi.

Končar energetski transformatori nazočni su u više od 80 zemalja i na globalnom tržištu ostvaruju više od 97% ukupnih prihoda koji su lani iznosili 1,25 milijardi kuna. Od 2005. godine u povećanje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta te poboljšanje uvjeta rada investirano je 300 milijuna kuna što bi trebalo omogućiti osvajanje novih tržišta i povećanje ukupnog prihoda. Najveći je izvoznik i u Srbiju. Končar ET je prvi izvoz ostvario davne 1956. za HE Chichoki Mallian u Pakistanu. Do 1990. tvrtka je izvozila u pedesetak zemalja gdje ostvaruje više od 50% ukupnog prihoda.

Solaris je tvrtka za proizvodnju fotonaponskih modula i opreme sa sjedištem u Novigradu. Osim nagrade u kategoriji najbolji srednji izvoznik, tvrtka je proglašena i najboljim izvoznikom u Italiju u 2009. godini. Direktor Branko Hanžek nada se povećanju prodaje na hrvatskom tržištu i primjeni obnovljivih izvora energije. Novigradski Solaris konstantno prati tehnološke inovacije i proširuje svoju proizvodnju, a rezultat toga su najsuvremeniji i najefikasniji fotonaponski moduli na tržištu. Soalris zapošljava 140 ljudi čija prosječna starost ne prelazi 28 godina.

Institut Inetec osnovan je 1991. godine u Zagrebu kako bi proizvodio tehnologiju za nuklearne elektrane diljem svijeta. S više od 50 zaposlenih jedna je od vodećih tvrtki na području razvoja novih tehnologija za razorna ispitivanja nuklearnih elektrana. Tvrtka gotovo svu proizvodnju, 99%, plasira na inozemna tržišta. Predsjednik Uprave Ineteca Duško Čorak nada se da će u budućnosti raditi i za hrvatsko tržište, budući da visoku tehnologiju za nuklearke razvijaju vodeće industrije u svijetu. Primjerice i Ujedinjeni Arapski Emirati opredijelili su se za nuklearnu opciju.

Tvrtka P.P.C. Buzet osnovana je 1972. godine i razvojni je dobavljač dijelova i sklopova za automobilsku industriju. U tvrtki je zaposleno 577 djelatnika od čega je 18,9% visokoobrazovanog kadra. U prvim godinama rada oslanjali su se na Citroen. Međutim, danas rade samostalno i razvijaju proizvode za druge poznate proizvođače automobila. Gotovo svi proizvodi namijenjeni su za prvu ugradnju te se isporučuju u tvornice automobila. Buzet s ponosom ima izvješenu Fordovu zastavu za kvalitetu koju je dobio kao jedan od najkvalitetnijih i najpouzdanijih dobavljača autodijelova.