Riječko remontno brodogradilište Viktor Lenac osnovalo je sa svojim talijanskim partnerom, tvrtkom Rosetti Marino, zajedničko poduzeće Lenac-Rosseti Adria (LRA). Nova kompanija, u kojoj oba partnera imaju po 50 posto udjela, proizvodit će naftne platforme, u čemu i Viktor Lenac i talijanski Rosetti imaju bogato 20-godišnje iskustvo.
Zastoj zbog stečaja
Kako je za Poslovni dnevnik pojasnio Robert Škifić, predsjednik Uprave Viktora Lenca, riječ je više o kozmetičkim promjenama u organizaciji posla nego o nekom zaokretu u poslovanju. “Mi smo već više od dva desetljeća prisutni u biznisu izgradnje i održavanja naftnih platformi. Problem nam je bio što je Lenac od 2003. do 2008. godine bio u stečaju i blokadi pa se nismo direktno mogli angažirati na natječajima. Zbog toga smo s Rosettijem pokrenuli tvrtku u Italiji. Oni su bili nosioci posla, a mi podizvođači. Sad će se situacija promijeniti i mi ćemo uz sebe moći vezati čitav projekt”, objašnjava Škifić. Tehnički je čitav posao s platformama ionako bio vezan uz Lenac u kojem postoji “offshore” zona za obavljanje takvih poslova. S druge strane stručnjaci riječkog brodogradilišta obučeni su za izvođenje servisa. U proteklih 20 godina iz brodogradilišta Viktor Lenac naručiteljima je isporučeno 13 platformi. Škifić kaže da ni Lenac ni nova tvrtka koja je zaživjela proteklog tjedna još nemaju nijednu narudžbu za platformu, no da su očekivanja velika. Viktor Lenac je 2011. završio s ostvarenih 353,5 milijuna kuna prihoda. Prema privremenim financijskim pokazateljima, neto dobit procjenjuje se na 4,7 milijuna kuna, što je pad od 20 posto u odnosu na 2010. godinu, kad je dobit Lenca bila šest milijuna. Poslovni prihod od 350 milijuna kuna čini 99 posto ukupnih prihoda, i rastao je osam posto u odnosu na 2010. godinu. Najveći dio poslovnog prihoda, 275,86 milijuna kuna, otpada na remont 70 brodova dovršenih 2011. godine. Preostali operativni prihodi uglavnom se odnose na preinake brodova i iznose 57,97 milijuna kuna. Prema podacima za 11 mjeseci prošle godine, Lenac je imao rashode od 345,1 milijun kuna. Najveći dio rashoda odnosi se na troškove sirovina i materijala, plaće i naknade zaposlenima te troškove vanjskih usluga na izradi proizvoda.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu