Najveće banke zabilježile pad neto dobiti i rast neto kamatnog prihoda, Podravka udvostručila dobit uz tri posto manji prihod od prodaje, HT u blagom padu

Ina grupa
PRIHOD: 17,9 milijardi kuna
DOBIT: 559 milijuna kuna
Ina Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto prihod od prodaje od 17,9 milijardi kuna, što je 20 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je neto dobit bila 559 milijuna kuna. U takozvanom “neprekinutom poslovanju” dobit je iznosila 1,02 milijarde kuna, no konačan rezultat umanjilo je trgovanje plinom gdje je gubitak iznosio 460 milijuna kuna. “Riječ je o prvom snažnom pozitivnom rezultatu nakon dvije godine” ocijenio je u petak pri predstavljanju rezultata predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott. Takav rezultat, prema objavljenom financijskom izvješću, uglavnom je posljedica veće proizvodnje ugljikovodika u Sjevernom Jadranu i Siriji, a na rezultat su dodatno pozitivno utjecale i više cijene nafte te ostvarene rafinerijske marže unatoč smanjenju prodaje, Naime, ukupna prodaja motornih benzina, prema podacima iz izvješća, manja je za šest posto nego u istom razdoblju predhodne godine, prodaja dizelskih goriva smanjena je za četiri posto, a loživog ulja čak za 18 posto. Gubitak u trgovanju plinom, smanjen je za 254 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani, ponajprije zbog manje negativne razlike između prodaje cijene plina i cijene uvoznog plina. Iako se plin u Hrvatskoj još uvijek prodaje po cijeni nižoj od ponderirane cijene uvoznog plina i prodajne cije plina razlika je smanjena zbog za 13% manje cijene uvoznog plina koja je u prvih devet mjeseci iznosila 2,087 kuna po prostornom metru. Ukupne obveze Grupe zadnjeg dana rujna bile su 21,2 milijarde kuna što je 16 posto više nego 31 prosinca 2009. i to zbog rasta zaduženosti na razinu od gotovo 13 milijardi kuna. Krediti su se koristili za nabavu nafte, investicijsko ulaganje, te plaćanje nepodmirenih obveza za poreze i doprinose. “Obveze za poreze i doprinose smanjene su za 961 milijun kuna na iznos od 820 milijuna jer su u potpunosti podmirene sve dospjele obveze. Obveze prema dobavljačima smanjene su za 771 milijun kuna i iznose 3,515 milijarde kuna”, navodi se u izvješću.
(M. Klanac)

Adris
PRIHOD: 2,38 milijardi kuna
DOBIT: 431,3 milijuna kuna
U prvih devet mjeseci Adris grupa je ostvarila 2,38 milijarde kuna ukupnih prihoda, 5,2 posto manje nego prošle godine. Prihodi od prodaje iznose 2,1 milijardu kuna i u usporedbi s istim razdobljem lani manji su za 5,5 posto. Dobit razdoblja je 431,3 milijuna kuna i manja je za 163 milijuna kuna u odnosu na podatke iz 2009. godine. U istom je razdoblju TDR ostvario 3,4 posto veću prodaju, ali i pad operativne dobiti od 34 posto. U turističkom segmentu poslovanja Adris grupe ostvareno je jedan posto manje noćenja nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Adrisova tvrtka Cromaris zbog restrukturiranja i dalje bilježi gubitke, koji se očekuju i u sljedećoj godini.
(K. Puškarić)

Podravka
PRIHOD: 2,6 milijardi kuna
DOBIT: 82,2 milijuna kuna
Nakon za kompaniju traumatične 2009. u kojoj je zbog afere Spice zatvorena polovica Uprave, ova je godina za Podravku, barem kad su financijski rezultati u pitanju, značajno bolja. U devet mjeseci 2010. Podravka je udvostručila neto dobit iskazavši 82,2 milijuna kuna profita. Ipak, osjetno niže od neto dobiti, za 29 posto porasla je operativna dobit koja je u devet mjeseci iznosila 159,3 milijuna kuna. Unatoč rastu dobiti, ukupni prihodi od prodaje pali su tri posto dosegnuvši iznos od 2,59 milijardi kuna. U ukupnim prihodima segment prehrane i pića kompaniji je donio nešto više od 2 milijarde kuna (-2%), dok je farmaceutika uprihodovala još 514,9 milijuna kuna (-2%). Unatoč dobrim rezultatima, oni još uvijek u potpunosti ne iskazuju realno financijsko stanje. Još prošle godine revizor je utvrdio upitnih stotinjak milijuna kuna iz odnosa s OTP-om kojih nema ni u izvješću za devet mjeseci 2010. Predsjednik Uprave Miroslav Vitković Poslovnom dnevniku rekao je da još nije izvjesno hoće li taj iznos biti trošak te da o tek tome slijede pregovori s OTP-om. Bude li to trošak, kompanija će ga retrogradno iskazati u izvješćima za prošlu godinu. Poziv mađarskog OTP-a da kupi 10,64 posto dionica, Podravka je očekivano otklonila kao mogućnost. “Zadaća Uprave je poslovanje tvrtke i ostvarivanje planova, a ne razmišljati o vlasničkoj strukturi. Pretjerano se ne uzbuđujemo oko toga tko će biti vlasnik tih 10,6 posto dionica niti ne tražimo neke kupce”, rekao je Vitković. Koprivnička kompanija je, inače, u intenzivnim pripremama za veliko refinanciranje kratkoročnih obveza. Sljedeće godine dospijeva oko 600 milijuna kuna dugova o čijem se reprogramu upravo pregovara s velikim kreditorima. Veći dio duga u pitanju čini 130 milijuna kuna komercijalnih zapisa koji stižu na naplatu u veljači te 370 milijuna kuna teška obveznica u svibnju koja je, ironično, i prikupila dio potrebnog novca za ‘Spice’.
(A. Blašković)

Viro
PRIHOD: 510,84 milijuna kuna
DOBIT: 31,4 milijuna kuna
Za razliku od prošlogodišnja tri tromjesečja i ostvarenom gubitku od 16,9 milijuna kuna, tvornica šećera Viro je ove godine u istom razdoblju ostvarila neto dobit od 31,4 milijuna kuna. Rezultati su ostvareni unatoč porastu rashoda za 11,4 posto zbog ranijeg početka prerade. Prihodi su porasli za 23,5 posto i ostvareni su u iznosu od 510,8 milijuna kuna. Viro se uspio riješiti prošlogodišnjih zaliha, te povećati i prodaju u inozmestvu, ali i na domaćem tržištu. Ukupno je prodaja u kilogramima porasla za 25 posto i iznosila je 99 tisuća tona. Prihod od prodaje u inozemstvu je porastao za 70 posto, sa 90,2 na 153 millijuna kuna. Viro je za gotovo 600 posto povećao izvoz u Veliku Britaniju, ali je zato za 60 posto smanjio izvoz u Njemačku. Za razliku od prošle godine, izvozilo se i u Italiju, Austriju, Sloveniju, Grčku, BiH i Bugarsku. Ukupno u devet mjeseci udio izvoza u prihodu porastao je za 7,5 posto i čini 30 posto ukupnih prihoda. Zanimljivo je da prihodi od prodaje u zemlji bilježe porast sa 290 na 342 miljiuna kuna, ali se navodi da je na domaćem tržištu prodano 755 tisuća tona šećera manje nego lani. Unatoč iskazanim većim prihodima, i tvornica osjeća nelikvidnost na tržištu što se vidi iz podatka da su na kraju rujna imali 263,8 milijuna kuna potraživanja za razliku od 138 mililjuna kuna lani. I kratkoročne obveze su porasle sa 136,5 na 162 milijuna kuna, ali Uprava tvrdi da pravovremeno isplaćuje proizvođače, te da im je ove godine već plasirala 60 millijuna kuna za repromaterijal i opremu. Dugoročne obveze su smanjene sa 397,6 na 309 milijuna kuna. Viro je već sad realizirao plan investicija za ovu godinu koji je predviđao povećanje dnevnog kapaciteta proizvodnje za 1400 tona. Uprava na čelu sa Željkom Zadrom, unatoč ovim dobrim rezultatima, priznaje da neće moći realizirati rebalansirani plan proizvodnje koji predviđa preradu 600 tisuća tona šećerne repe i proizvodnju 81 tisuće tona konzumnog šećera. Razlog je lošiji prinos repe zbog oborina. Viro je zato morao koristiti i alternativne sirovine za proizvodnju rafiniranog šećera.
(I. Pandžić)

Hrvatski telekom
PRIHOD: 6,32 milijarde kuna
DOBIT: 1,48 milijardi kuna
Kriza se izrazito negativno odrazila na poslovanje najveće telekomunikacijske kompanije Hrvatskog telekoma. U prvih devet mjeseci HT je imao pad prihoda od 3,2 posto na 6,32 milijarde kuna, dok je profitabilnost pala još oštrije za 15 posto na 1,48 milijardi kuna. Unatoč značajnom padu neto dobiti HT je vrlo snažno povećao likvidnost. Novčani tijek iz redovnog poslovanja skočio je 34 posto na 2,22 milijarde kuna. Predsjednik Uprave i glavni direktor HT-a Ivica Mudrinić izjavio je da snažan rast širokopojasnih usluga i IPTV-a te dobri rezultati Combisa pridonijeli su sporijem padu prihoda koji je i dalje pod utjecajem recesije. “Nastavljamo postizati dobar napredak po pitanju zaštite marže kroz niz mjera za smanjenje troškova, uključujući primjerice smanjenje troškova stjecanja korisnika. Kao rezultat navedenih ušteda i drugih kretanja, kao što su veći prihodi od roaminga no što je bilo očekivano, Grupa sada očekuje da će EBITDA za cijelu godinu biti na razini iz 2009. godine”, kaže Mudrinić. Iz financijskog izvješća proizlazi da bi bez preuzimanja Combisa, koji je doprinio sa 110 milijuna kuna ukupnom prihodu HT-a, telekom imao 4,8 posto manji prihod. Kriza se posebno snažno odrazila na mobilnu jedinicu T-mobile kojem je prihod pao 8,9 posto, na 2,94 milijardi kuna, odnosno za 404 milijuna kuna. Broj korisnika manji je 3,8 posto, a broj prepaid korisnika 9,9 posto, na što je, kako tvrde u HT-u, uz recesiju utjecao i odljev korisnika koji su stečeni tijekom promocije u prvoj polovici prošle godine. S druge strane, fiksna jedinica T-Com nastavila je bilježiti snažan rast u segmentu internetskih usluga gdje je zabilježen rast od 19,9 posto na 1,02 milijarde kuna. Broj ADSL priključaka povećao se za 13,9 posto na 600.182, a nastavio se i snažan rast IPTV korisnika kojih je 43,3 posto više nego u istom razdoblju lani, odnosno ima ih 271.382. Pad prihoda i kriza negativno su utjecali na operativnu dobit. EBITDA je manja 6,4 posto na 2,86 milijardi kuna uz maržu od 45,2 posto. HT je 27. rujna podnio prijavu za pretkvalifikacijski postupak u privatizaciji Pošte i telekomunikacija Kosova čiji je prihod lani bio 145 milijuna kuna.
(B. Ivezić)

Konzum
PRIHOD: 10,42 milijarde kuna
DOBIT: 160,2 milijuna kuna
Unatoč padu maloprodaje u Hrvatskoj, Konzum je povećavši prodajne kapacitete i prilagodivši prodajnu politiku zabilježio rast prihoda u prvih devet mjeseci od 0,13 posto na 10,42 milijarde kuna. Dobit je porasla više, za 27,7 posto, na 160,2 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez očekuje da će do kraja godine ostvariti planirane rezultate kroz dodatna ulaganja u nove prodajne kapacitete, modernizaciju i optimizaciju poslovnih procesa i smanjenje troškova. “Konzum je i u trećem tromjesečju ostao lider na tržištu, a zabilježio je i porast tržišnog udjela”, kaže Knez. U trećem tromjesečju Konzum je rastao podjednako kao i tržište. Dok je promet u trgovini na malo zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni u posljednjem tromjesečju imao realni rast od 3,9 posto, Konzumu je ukupan promet porastao 3,45 posto na 3,63 milijarde kuna. Dobit razdoblja skočila je za 27,1 posto na 133,6 milijuna kuna. Knez naglašava da su se u trećem tromjesečju nastavila negativna gospodarska kretanja. BDP je pao 2,5 posto i to najviše zbog smanjenja investicija od 13,4 posto. Osobna potrošnja, koja je bila glavni pokretač BDP-a, smanjena je za 2,5 posto kao rezultat nižih neto plaća. Konzum je stoga tijekom ljeta povećao prodajne kapacitete za 8,2 tisuće kvadrata. Kompanija je otvorila dva SuperKonzuma, te osam manjih prodavaonica. Krajem rujna Konzum je raspolagao sa 282,8 tisuća kvadrata prodajnog prostora. “Kontinuirano se radi na poboljšavanju svih poslovnih procesa, razvoju informatičke podrške s brigom za ekologiju, socijalnu komponentu zaposlenika i društveno odgovorno poslovanje”, zaključuje Knez.
(B. Ivezić)

Erste banka
NETO KTA PRIHOD: 1,17 mlrd. kuna
NETO DOBIT: 455,1 milijun kuna
Treća domaća banka po visini aktive u prvih je devet mjeseci zabilježila rast neto kamatnih prihoda za 11,6 posto na 1,17 milijardi kuna. U istom razdoblju lani ti su prihodi u Erste&Steiermärkische banci iznosili 1,04 milijarde kuna. Iako rast neto kamatnih prihoda ukazuje na bolje poslovanje, za takav trend zaslužni su, prije svega, drastično niži kamatni troškovi koji su smanjeni sa 1,67 milijardi kuna u prva tri tromjesečja 2009. na 987 milijuna kuna ove godine. Banka kojoj je na čelu Petar Radaković je, najvećim dijelom zbog rasta rezerviranja, zabilježila i 3,6 posto nižu dobit od 455,1 mil. kuna.
(K. Vajdić)

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

RBA
NETO KTA PRIHOD: 929 mil. kuna
NETO DOBIT: 354 mil. kuna
Kao i sve velike domaće banke i Raiffeisen banka je u prva tri tromjesečja zabilježila rast neto kamatnih prihoda i pad dobiti. Tim predsjednika Uprave Zdenka Adrovića uspio je povećati neto kamatne prihode za 15,7 posto na 929 milijuna kuna. S druge strane, neto dobit smanjena je za 9 posto na 354 milijuna kuna. Kao i kod konkurentske Erste banke, niža neto dobit posljedica je dobrim dijelom i većih rezerviranja. RBA je ove godine ostvarila i nešto veći gubitak u ulaganjima u vrijednosne papire, a i dobit ostvarena u tečajnom poslovanju bila je niža.
(K. Vajdić)

Zagrebačka banka
NETO KTA PRIHOD: 1,96 mlrd. kuna
NETO DOBIT: 838,1 mil. kuna
Najveća domaća banka i u krizi pokazuje znakove otpornosti. Dok druge velike domaće banke bilježe, iako blagi, pad prihoda od kamata od građana, Zagrebačka je banka te prihode uspjela čak i blago povećati. Tako su oni u prvih devet mjeseci iznosili 1,86 milijardi kuna za razliku od lanjskih 1,84 milijardi. Neto prihodi od kamata su, pak, povećani za solidnih 9,4 posto na 1,96 milijardi kuna. Razlog za takav trend jednak je kao i u većini drugih domaćih banaka, a to je smanjenje kamatnih rashoda i to posebno onih prema financijskim institucijama. Konkretno, Zaba se manje zaduživala kod drugih banaka što je posljedica manje potražnje za kreditima na domaćem tržištu. Posljedice krize ipak se vide u konačnom rezultatu koji je banka ostvarila od početka godine do kraja rujna. Predsjednik Uprave Franjo Luković tako ne može biti zadovoljan padom dobiti za gotovo četvrtinu i to usprkos boljem rezultatu u trgovanju valutama. Banka je u prvih devet mjeseci ostvarila neto dobit od 838,1 mil. kuna.
(K. Vajdić)

PBZ
NETO KTA PRIHOD: 1,44 mlrd. kuna
NETO DOBIT: 552,8 milijuna kuna
Banka na čijem čelu sjedi Božo Prka u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 552,8 milijuna kuna. Taj je iznos za 28,2 posto manji od neto dobiti ostvarene u istom razdoblju lani. To je samo potvrda trenda koji se iz zajedničkih podataka o bankovnom sustavu mogao iščitati od samog početka godine. Radi se o stalnom padu dobiti i profitabilnosti domaćih banaka, uglavnom zbog rasta iznosa rezervacija. Podaci koje je objavio PBZ, ipak, pokazuju da rezervacije u toj banci ipak nisu porasle kao u nekim drugim bankama. Kod najvećeg konkurenta, Zagrebačke banke, one su, do kraja trećeg tromjesečja, udvostručene. U PBZ-u su one, pak uvećane za nešto više od desetak posto. Neto prihodi od kamata u drugoj domaćoj banci po visini aktive, uvećani su za 7,2 posto na 1,44 milijardi kuna. Dobit od tečajnih razlika je u PBZ-u bitno smanjena i iznosila je tek trećinu lanjskog iznosa. No, istovremeno je neto prihod koje je Privredna banka ostvarila od naknada i provizija znatno povećan. Sa 289 milijuna kuna prošle godine, ove je godine povećan na 378,8 milijun kuna što predstavlja povećanje od čak 31 posto.
(K. Vajdić)