Priča o Data-Linku počinje krajem osamdesetih kada su Antun Urbić i Ivan Žubrinić osnovali računovodstvenu obiteljsku tvrtku. U idućih dvadeset godina nastalo je računovodstvo koje s pravom nosi epitet broja jedan u Hrvatskoj.

Sada pod vodstvom sina jednog od osnivača, Tomislava Urbića, Data-Link polako, ali sigurno prelazi granice Hrvatske. Otvaranje ureda u Beogradu prije godinu i pol dana te širenje na Bosnu i Hercegovinu planirano za iduću godinu pripreme su za ulazak u Europsku uniju i dolazak nove konkurencije. Razvoj Data-Linka ujedno je i priča o transformaciji računovodstvene struke iz pukog unosa podataka u kreativan rad na analizama financijskih izvještaja i predviđanjima budućih poslovnih tokova. Spoj informatike i računovodstva uz potpuni hrvatski ‘know how’ glavno je obilježje Data linka. “Može se reći da je još početkom devedesetih računovodstvo bilo samo točno i pravovremeno bilježenje transakcija, a da to danas, uza sve veće poslovne izazove, jednostavno više nije dovoljno. Knjigovođe u onom klasičnom smislu sve više zamjenjuju računala, a čovjek je ostao u dijelu koji iziskuje znanje, analizu i kreativnost u tumačenju podataka. Znači, sve manje zbrajanja, sve više analitike”, kaže Tomislav Urbić, direktor Data-Linka, koji je u tvrtki, bez obzira na obiteljske veze, prošao ciklus od rada na recepciji i dostave do Uprave, usporedo završivši Ekonomski fakultet u Zagrebu i cijenjenu poslovnu školu u Bledu gdje je stekao diplomu MBA.

Što sve danas svojom ponudom pokriva Data-Link?
Kada se govori o računovodstvu, pokrivamo sve, od dostavljača koji dolaze po dokumente ili ih odnose u državne institucije (porezna uprava, HZZO i slično op. a.) preko analize bilanci do pripreme izvješća. Nudimo usluge izvještavanja prema državi, izradu korporativnih izvještaja za klijente kao i kontroling unutar tvrtke korisnika. Osim računovodstva pružamo i usluge poreznog savjetovanja, računovodstvenog savjetovanja, ali i IT usluge u segmentu vođenja financija tvrtke.

To znači da Data-Link razvija i vlastite softverske aplikacije?
Posjedujemo vlastita softverska rješenja koja je izradio naš informatički odjel. Tu valja istaknuti IRIS2.1 – taj ERP (Enterprise Resource Planning op. a.) softver omogućava učinkovite procese i automatizaciju, veliku kompatibilnost s drugim softverima te pruža dodatnu fleksibilnost koja nam daje komparativnu prednost u odnosu na druge računovodstvene tvrtke. Reakcije na promjene u poslovanju, načinima izvještavanja i drugim promjenama koje zahtijevaju naši klijenti brže su i učinkovitije. Važno je naglasiti da upravo u spoju informatike i računovodstva naši korisnici dobivaju “one stop shop”, tj. na jednome mjestu i računovodstvenu uslugu i programske pakete, a sve ostaje “in house” tako da kada korisnik zada bilo koji cilj, mi možemo sve doraditi.

Ipak dosta tvrtki ima svoje računovođe i ostaje osjećaj kako pojam ‘outsourcinga’ u računovodstvu nije dovoljno prepoznat, posebice kod malih i srednjih tvrtki?
“Outsourcing” je poznat pojam koji zapravo možemo okarakterizirati kao stručniji i isplativiji. On kod nas u sve više djelatnosti postaje prepoznat. Kada govorimo o računovodstvu, treba napomenuti kako vi u tvrtki ne možete imati djelatnika koji je u stanju odraditi sve, od knjiženja do analize podataka, koji ima neka specifična znanja o poreznim zakonima koja su vam s vremena na vrijeme potrebna a da vas pritom to ne stoji više nego što bi trebalo. Takav spoj brze i točne knjigovodstvene obrade podataka, računovodstvene kreativnosti, poreznog savjetovanja i troškovne efikasnosti dobivaju naši klijenti i nemoguće ga je postići bez “outsourcinga”. Naši su klijenti svjesni da smo mi njima povoljniji od vlastitog računovodstva, a da k tome još dobivaju potpunu uslugu na jednome mjestu. Mnogi poduzetnici još imaju osjećaj kako je “outsourcing” računovodstva predviđen samo za male tvrtke koje si ne mogu priuštiti vlastitog računovođu. To u današnje vrijeme naprednih tehnologija jednostavno nije točno. Naši klijenti su tvrtke koje imaju od jednog do 1300 zaposlenika i zahvaljujući našim velikim ulaganjima u najnovije tehnologije imaju osjećaj da njihov računovođa sjedi u susjednoj sobi, a istodobno profitiraju od prednosti koje nudi “outsourcing” računovodstvene funkcije. Nažalost, ako se ne odlučite za poslovnog partnera koji se ovim poslovima profesionalno bavi, imat ćete veće troškove, platit ćete više poreza nego što zakon zahtijeva i pritom ćete se odreći još jedne jako bitne stvari – menadžerskog računovodstva. Sve to vaš konkurent koristi.

Koliko vam u poslovanju pomažu ili odmažu sve češće zakonske izmjene poreznih propisa kao i financijska kriza koja se ipak za računovodstvo čini kao prilika?
Volim reći da nama kao tvrtki vrijeme ide na ruku. Promjene su sve intenzivnije i zahtjevnije, pratiti ih sve je teže. To je jedan razlog zašto mislim da imamo sve više prostora za uspjeh. Drugi je da kriza i povećanje konkurentnosti opet traže da od računovodstva dobijete točne podatke. Danas ne možete uspješno voditi tvrtku ako nemate barem jedanput mjesečno jasnu bilancu stanja, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku i slične druge izvještaje pomoću kojih možete analizirati poslovanje i donositi ispravne poslovne odluke. Što se pak poreznih propisa tiče, danas su promjene vrlo brže, teško ih je pratiti te zahtijevaju puno više vremena i stvaraju veći trošak. Tu je naša snaga jer mi taj trošak disperziramo na sto klijenata i više od 40 djelatnika. Tako smo uz mogućnost brzih prilagodbi ostali i cjenovno prihvatljivi svojim korisnicima.

Tu se nameće pitanje je li vam kao tvrtki kriza donijela smanjenje prometa i zarade?
Donijela je smanjenje obujma poslovanja, neke tvrtke su otišle, a neke nove nisu došle na tržište. Ali s druge strane računovodstvo morate imati u doba krize, tj. ono postaje još važnije, tako da naša struka krizu nije osjetila u onoj mjeri kao neke druge, npr. automobilska industrija. Naime, morate imati precizne podatke, recimo, kada nekome šaljete opomenu za neplaćanje, i biti sigurni da je sve unutar izvješća točno, a ne da se sramotite pa da vam onda klijent još otegne plaćanje jer nemate točne podatke. To su u neku ruku benifiti krize i rijetka smo industrija kojoj kriza može pomoći klijentima.

Kao ‘sto posto hrvatska tvrtka’, kako se pripremate na dolazak konkurencije koji je neizbježan s ulaskom u Europsku uniju?
Kao i svima drugima EU nam je prilika, ali i rizik. S jedne strane opterećnje zbog dolaska stranih konkurentskih tvrtki, a s druge prilika da i mi lakše izađemo na strana tržišta. Upravo zbog toga smo se i odredili prema regionalnom širenju i ako to ostvarimo prije ulaska Hrvatske u EU, točnije pokrijemo tržišta bivše Jugoslavije bez Slovenije, bit ćemo u stanju ponuditi stranim kompanijama znanje i ulaz na ta tržišta, a ne obrnuto. Primjerice, to bi izgledalo ovako. Austrijske tvrtke koje su se proširile na Hrvatsku lako će uzeti neku svoju računovodstvenu tvrtku za jednu državu, ali ako mi pokrivamo pet država i ako smo kvalitetniji i povoljniji od njih, onda će uzeti nas za cijelu regiju. Ako se dokažemo prije ulaska u EU, onda možemo postavljati uvjete.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Otvaranje ureda u Srbiji put je k ostvarenju tog plana. Koliko vas koče specifičnosti pojedinih tržišta?
Ne koče nas jer mi tamo uzimamo lokalne ljude koje u startu educiramo. Prikažemo im načine rada, rokove, provedemo interne kontrole kvalitete i nakon toga rade samostalno uz internu kontrolu i reviziju s vremena na vrijeme. Naša odrednica je oslanjanje na lokalne ljude i ako govorimo o uredu u Beogradu koji radi već godinu i pol dana, jako smo zadovoljni. Već su postali profitabilni i već sada možemo sa strankama u Hrvatskoj dogovoriti posao na dvama tržištima. To nam čak omogućava da tamo rastemo bez prodaje i velike marketinške kampanje. Jednostavno usmenom predajom koju započinju naši zadovoljni klijenti, a sada smo već došli do stadija da se prijavljujemo na neke od regionalnih natječaja. U planu je i otvaranje ureda u BiH, ali još smo na organizacijskoj razini. Iskreno, nama da otvorimo ured ne trebaju velika ulaganja, veći je izazov pronaći kvalitetne ljude. Znanje i kvalitetno definirane procese imamo kao i softver, a najveće ulaganje je edukacija zaposlenika.

Rebrendiranje

Nova internetska stranica
Krenuli smo u potpuno rebrendiranje tvrtke s naglaskom na redizajn internetskog portala. To je sada naš prozor i izlaz prema sadašnjim korisnicima, ali i prema svima koji žele vidjeti što jesmo. Rebrendiranje je završeno prije nekoliko tjedana tako da je to zapravo nešto potpuno novo. Izmijenjen je cijeli koporativni identitet. Sada će naši korisnici spajanjem na internetsku stranicu dobiti potpunu podršku, “help desk” uz pomoć kojega mogu prijaviti bilo koji problem s kojim se susretnu, incidente kako mi to nazivamo, i naravno odmah dobiti rješenje. Budući korisnici pak preko internetskog portala dobivaju potpuni uvid u to tko smo i što nudimo te naravno jednostavan alat za prvi kontakt s nama.