Unatoč krizi poduzetnici u prehrambenoj industriji zadržali su stabilno poslovanje i prvih 50 kompanija ostvarilo je u prošloj godini ukupan prihod od 29,3 milijarde kuna, što je neznatan pad u odnosu na 30,8 milijardi iz 2008. godine.

Sudeći prema prvih pedeset, industrija hrane i pića zadržala je gotovo jednak broj zaposlenih, 33.058 djelatnika u odnosu na 33.580. Međutim, kriza ih je ipak znatnije pogodila glede bruto dobiti. Tako je 50 najvećih u sektoru zabilježilo drastičan pad bruto dobiti, od 1,18 milijardi kuna koliko su 50 vodećih imali u 2008., na 482 milijuna u prošloj godini. U skladu s tim i bruto profitna marža lani se spustila na 1,64 posto u odnosu na predlanjskih 3,84 posto. Najveći gubitaši su Podravka sa 340 milijuna i Vupik s oko 300 milijuna kuna, a slijede ih Badel sa 221 i Đakovština u stečaju s oko 214 milijuna kuna. Ove su godine dodatno naišle neplanirane prirodne katastrofe. Tako, primjerice, direktor Belja Goran Pajnić navodi da je Agrokor, koji je u posljednjih pet godina uložio u Belje više od 1,5 milijardi kuna, prva velika ulaganja u ratarskoj proizvodnji imao upravo u čišćenju kanalske mreže. Iako je do sada očišćeno i uređeno više od 260 kilometara kanala, ova kišna godina donijela je katastrofalne štete od poplava na području cijele regije. Agrokor inače danas u Hrvatskoj, procjenjuje se, obrađuje više od 30.000 hektara i dio investicija odlazi u gradnju modernih farmi i revitalizaciju poljoprivredne i stočarske proizvodnje u Slavoniji i Baranji.

Iako je poslovni sustav Vindija na prvome mjestu po ukupnom prihodu u prošloj godini, koji je iznosio 2,84 milijarde kuna, a koji posljednje dvije godine u stopu slijede Podravka sa 2,09 milijardi i Dukat sa 1,8 milijardi kuna, Agrokor je ipak i dalje najveći poslodavac u industriji hrane i pića. Iz sastava koncerna najveći prihod od 1,5 milijardi ostvaruje zasad PIK Vrbovec, što mu je i omogućilo da s predlanjskog petog mjesta dođe na četvrto. Slijedi ga Belje, dok su Ledo na sedmom, Jamnica na devetom i Zvijezda na jedanaestome mjestu. Među prvih desetak kompanija redoslijed je u dvije godine gotovo isti, izuzevši Mesnu industriju braće Pivac koja se od jedanaestog mjesta popela na osmo, ostvarivši ukupan prihod u 2009. prvi put veći od milijarde kuna.

Smanjili cijene proizvoda
Među prvih deset je i Coca-Cola Hrvatska, no lani je pala za jedno mjesto i imala prihod ispod jedne milijarde kuna. Prvo i treće mjesto po visini bruto dobiti ostvaruju Zagrebačka i Karlovačka pivovara, dok je između njih na drugome mjestu Dukat. Potom ih slijede kompanije iz Agrokora, Ledo, Jamnica i PIK Vrbovec, koji je zajedno s Beljem imao najveći rast bruto dobiti. Vindija je bruto dobit udvostručila i zauzela deveto mjesto, a solidan rast imala je i Zvijezda, popevši se na petnaesto mjesto. Između Belja i Leda smjestila se Koka koja je nastavila poslovati sa solidnom dobiti, ali se prihodi u prvom tromjesečju ove godine zbog pada prodaje na domaćem tržištu smanjuju. Tako je i dobit koja je nakon oporezivanja iznosila 7,27 milijuna kuna za tri mjeseca 2010. pala za 1,8 milijuna kuna u odnosu na 2009. godinu. Unatoč pozitivnim rezultatima Uprava Koke upozorava na posljedice recesije kroz pogoršanu likvidnost i produljenje rokova naplate potraživanja. Iako je i Dukat za tri ovogodišnja mjeseca isto smanjio prihode od prodaje na domaćem tržištu čak 10%, istodobno je uspio neto dobit povećati za 18 milijuna kuna. U Vindiji tvrde da su im pomno planiranje proizvodnje, plasmana i tijesna suradnja s kooperantima omogućili prebroditi gospodarske nedaće bez smanjenja proizvodnje. Krajem 2008. pokušali su ublažiti posljedice pada kupovne moći tako da su snizili cijene 162 proizvoda za 15-30 posto.

Oprez zbog nelikvidnosti
Dobrim kupcima hvale se i u Ledu te poručuju da su se “za ovu sezonu pripremali s posebnom pažnjom, a asortiman i cijene prilagodili potrebama potrošača i pokazali da je kupac bio i ostao na prvome mjestu.” No Uprava istodobno izvješćuje Zagrebačku burzu da su u prvom tromjesečju ukupni prihodi niži devet posto u odnosu na lani, dok su naplata potraživanja od kupaca i podmirivanje obveza prema dobavljačima usporeni. Samo da ne bude gore, mogao bi biti moto poduzetnika iz branše, pa tako i Uprava, primjerice, Kutjeva, koji je na solidnom 26. mjestu po prihodu, izvješćuje burzu kako je “cilj društva u novonastalim okolnostima poslovati samo s provjerenim partnerima, kako kupcima, tako i dobavljačima, te zadržati proizvodnju i prodaju na prošlogodišnjoj razini.” Zvjezdana Blažić, predsjednica Uprave Badela 1862, izvješćuje burzu da “provode izuzetne napore na smanjenju troškova poslovanja i restrukturiranja za koje očekuju da će pridonijeti stabilizaciji društva do kraja godine”. Inače u ovoj godini poslovanje Badela 1862 obilježeno je blokadom računa zbog prisilne naplate carinskog i poreznog duga, rastom prometa alkoholnih pića i vina te povećanim troškovima za otpremnine radnika. Na pad potrošnje koji se iz 2009. godine nastavio i u 2010. upozoravaju i iz konditorske industrije. Prvi je Kraš koji na listi najvećih drži dvanaesto mjesto, dok se Zvečevo popelo za dva mjesta. Realizacija Kraševih ciljeva u znatnoj će mjeri ovisiti o brzini i kvaliteti provedbe Vladina programa gospodarskog oporavka.

Dragutin Drk, predsjednik Uprave Vindije
Vindija je plod pomnog planiranja i konzervativnog razvoja utemeljenog na vlastitim snagama, a poslovni rezultati u kriznoj 2009. potvrdili su ispravnost takve razvojne strategije, u kojoj smo uspjeli očuvati proizvodnju i otvoriti nove proizvodne pogone. Proširenjem kapaciteta za punjenje svježeg mlijeka i bezalkoholnih pića, otvaranjem pogona gotovih paniranih mesnih proizvoda u Varaždinu, tvornice pilećeg mesa u Plandištu i tvornice stočne hrane u Valjevu znatno smo osnažili tržišnu poziciju. Vindija ima godišnji promet veći od 450 milijuna eura, gotovo 3900 zaposlenih i više od 5000 kooperanata. Imamo više od tisuću proizvoda u deset robnih marki. Krajem 2008. snizili smo cijene kako bi nam kupci ostali vjerni, a bilježimo i stalan rast izvoza.

Goran Pajnić, direktor društva Belje
Agrokor je u posljednjih pet godina uložio u Belje više od 1,5 milijardi kuna i najveći dio ulaganja bio je u stočarskoj proizvodnji. Izgrađeno je i obnovljeno 27 farmi, a tri se još grade. Osim toga investirano je i u novu tvornicu stočne hrane vrijednu 11 milijuna eura, čime je stvoren temelj za jaku domaću stočarsku proizvodnju na vlastitim farmama i u kooperaciji. S investicijama u farme i porastom proizvodnje svinjskog mesa Belje je krenulo u gradnju klaonice kapaciteta 600.000 tovljenika godišnje. Znatni iznosi uloženi su i u vinogradarstvo i vinarstvo.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem

Dragan Marčinko, direktor PIK-a Vrbovec
Prije pet godina PIK Vrbovec postao je dio Agrokora i od tada do danas prihodi su povećani sedam puta. Unatoč krizi u 2009. ostvareni prihodi od prodaje bili su veći 4% u odnosu na 2008. PIK Vrbovec i u 2010. nastavlja pozitivan trend rasta i razvoja. Proizvodnja je u nekoliko mjeseci povećana 15%, a prihodi od prodaje 4% u odnosu na isto razdoblje lani. Investicijski ciklus je nastavljen tako da smo u prvih nekoliko mjeseci investirali 30 milijuna kuna u proširenje kapaciteta proizvodnje. PIK Vrbovec zajedno s uslužnim tvrtkama zapošljava 1650 djelatnika.