Dva su događaja obilježila završetak prošlog tjedna za pulski Uljanik. Najprije je održana Skupština dioničara na kojoj je predsjednik Uprave Antun Brajković unio veliki optimizam za budućnost škvera. Potom je drugog dana na Zagrebačkoj burzi objavljeno konsolidirano financijsko izvješće za drugo tromjesečje, prema kojemu je, za razliku od prvog kvartala ove godine, škver poslovao s gubitkom. Istina simboličkim, s obzirom na prihod od 517,28 milijuna kuna. S druge strane, sindikalci i dalje izražavaju strah od konačnih odluka Europske komisije u vezi s najavljenom privatizacijom, koja, čini se, ne brine mnogo o zahtjevima za socijalnim dijelom programa privatizacije.

Nove narudžbe
Svoj optimizam izražen dioničarima na godišnjoj Skupštini, kojih je inače još uvijek blizu sedam tisuća, predsjednik Brajković bazira na konačnom izlasku iz poslovanja s gubicima. Neto dobit za prva tri mjeseca iznosila je više od deset milijuna kuna. Razlog optimizmu je i velika potražnja za sofisticiranim brodovima kakve danas Uljanik gradi. Tako je istaknuo da je, uz 13 upisanih gradnji u knjigu narudžbi, upravo ušlo još šest, pred potpisivanjem su dva ugovora, a pregovara se o još šest novogradnji. Koliko pamćenje seže, više od dvadest sklopljenih ugovora Uljanik valjda nije imao ni u najboljim svojim godinama, a sad bi ih se uskoro moglo naći 27, i to cjenovno ne bilo kakvih. Naglasio je da je krizno razdoblje iza škverana, da su isporučeni svi gubitni brodovi koje je ‘nagrizao’ čelik i tečaj dolara, a svi novi ugovori imaju niz zaštitnih klauzula za brodograditelje, koje više ovakvi tržišni poremećaji ne bi smjeli iznenaditi.

To, istaknuo je, govori i o visokom ugledu kakav danas Uljanik uživa na svjetskom brodograđevnom tržištu zahvaljujući prije svega akumuliranoj vlastitoj pameti. Ova godina, prema predsjedniku Bajkoviću, bit će poslovna prekretnica, završit će s pozitivnim rezultatom, očekuje se udvostručenje izvoza i outputa, a povremeni gubici kao što je ovaj za drugi kvartal ne bi se pojavljivali da su uobičajene subvencije stizale u roku i u uobičajenom iznosu. No, rekao je da Uljanik i danas može poslovati bez klasičnih državnih potpora po uzusu i europskim pravilima, kako posluju ostale zemlje EU, gdje se ne subvencioniraju brodogradilišta, već novi projekti, tehnološka obnova, inovatorstvo u proizvodnju, briga o okolišu. Podsjetio je da Uljanik već godinama ne koristi državne garancije, odlično surađuje s domaćim i europskim bankama. U prvom polugodištu Uljanik je ostvario prihod od 958,27 milijuna kuna ili 28,8 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Raspoređeno vlasništvo
Za cijelu poslovnu godinu očekuje se prihod i do dvije miljarde, koliko približno i rashod. Na inozemnom tržištu ostvareno je 84 posto prihoda, a troškovi materijala najveća su stavka u rashodima od 949,1 milijun, čak 70 posto. Osvrnuvši se na privatizaciju, Brajković je uz ostalo istaknuo da kroz vrata Uljanika neće proći, prevaranti, špekulanti, slučajni prolaznici. “Uljanik će ostati u hrvatskim rukama i vlasništvo će biti raspoređeno između države, mirovinskih fondova, malih dioničara i domaćih partnera, koji su zainteresirani za dugoročni opstanak hrvatske brodogradnje. Uljaniku nije potreban strateški partner koji bi otplaćivao dugove, jer takvih dugova nema, rekao je dioničarima na njihovoj godišnjoj skupštini predsjednik uprave Antun Brajković.