Sa 23,23 milijuna kuna ostvarene neto dobiti osječka IPK Kandit Grupa zaključila je ovogodišnje polugodište. Povećanje je to za 34 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada su upisali 17,34 milijuna kuna, navodi se u izviješću proslijeđenom Zagrebačkoj burzi. U istome, također, stoji kako su kanditovci u prvoj polovici ove godine uprihodili ukupno 301,65 milijuna kuna što je za 1,57 posto više, nego li u istom razdoblju lani kada su imali 297,12 milijuna kuna. Takav rezultat Uprava je pripisala rekonstrukciji pogona tvornice šećera započetoj prošle godine zbog čega je kampanja prerade šećerne repe i sirovog šećera prolongirana za 45 dana te je zaključena sredinom veljače.

Bolja efikasnost
Rekonstrukcijom tehnološkoga postrojenja u Kandit Premijeru, kako je već ranije objašnjeno, trebao bi se smanjiti utrošak energije do čak 25 posto. Ukupna ulaganja u šećeranskom dijelu IPK Kandit grupe dosegnula su oko 70 milijuna kuna. Na taj se način željela povećati efikasnost postrojenja kako bi osječka šećerana postala konkurentna nakon ulaska u EU. “Ostvareni poslovni rezultati u prvoj polovici ove godine sukladni su planovima, ali i klimatskim prilikama u proizvodnji koje su utjecale na količinu i stanje šećerne repe”, kratko je za Poslovni dnevnik prokomentirao predsjednik Uprave IPK Kandita Josip Pavić. Do kraja ove godine, kako je dodao Pavić, trebao bi se izgraditi i novi pogon za proizvodnju čokoladom prelivenih pjenastih proizvoda, deserata, pralina i žele proizvoda. Taj je projekat, također, vrijedan oko 10 milijuna eura, a realizira se pod radnim nazivom Kandit II. U novoj tvornici koja će se prostirati na oko 7000 četvornih metara, godišnje će se moći proizvoditi oko 3800 tona čokoladnih proizvoda. Uz liniju za proizvodnju lijevanih proizvoda, ovdje će se smjestiti i razvojni laboratorij. Takva modernizacija u konačnici bi trebala rezultirati ponudom novog proizvodnog asortimana u segmentu visokokvalitenih proizvoda gdje Kandit, kako se procjenjuje, ima najveće šanse, a u velikom dijelu oni bi trebali biti plasirani na inozemno tržište. Istovremeno se radi i na rekonstrukciji postojeće tvornice, odnosno Kandita I gdje se ugrađuje novo postrojenje za pripremu čokoladne mase, kao i novih visokoučinkovitih strojeva za pakiranje gotovih proizvoda, također najnovije generacije. Modernizacija proizvodnje, kako u šećeranskom, tako i u konditorskom dijelu, sukladna je ranijim najavama predsjednika Uprave Josipa Pavića. Tako, kako tumači, žele smanjiti troškove proizvodnje i povećati produktivnost.

Očekivan bolji rezultat
Sukladno trendu svoje prodaje, u ovoj tvornici, tako planiraju generirati i veći, odnosno bolji poslovni rezultat. Inače, Kandit grupa koju čini tvornica šećera Kandit Premijer osnovana prije sto godina, i tvornica čokolade IPK Kandit d.d. osnovana prije 60 godina, na bazi sati rada zapošljava oko 1200 radnika, ostvaruje godišnji prihod na razini od oko 850 milijuna kuna te izvoz od 80 posto u šećeranskom i 57 posto u konditorskom biznisu.

Udvostručeni prihodi na domaćem tržištu

Ostvareni prihodi od prodaje na domaćem tržištu, kako se navodi u polugodišnjem izviješću, gotovo je dva puta veći od onoga ostvarenog u prvoj polovici prošle godine. Istovremeno su se za 34,68 posto umanjili prihodi na inozemnom tržištu. U izvozu vlastitih robnih marki, među kojima su čokolade Riki, Kandi, Goga, Dado, Idila, ali i bomboni Amela i Bonko te kristal šećer Kandit Premijer, prednjače tržišta Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovačke, Austrije, a ova osječka konditorska industrija izvozi i u zemlje Bliskoga istoka.

Bez dividendi za 2007.

Dioničari IPK Kandita, među kojima je najveći IPK Zavod s 32,16 posto, a slijedi potom osječka Premisa s 18,92 posto, te bjelovarski Koestlin kojemu je nakon lanjske prodaje 20-postotnog udjela preostalo još 3,83 posto vlasništa, odlučili su krajem srpnja ove godine na svojoj redovitoj skupštini cijelu ostvarenu neto dobit u 2007. od 259 tisuća kuna rasporediti u zadržanu dobit.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe