EN DE

U Zagrebu najveći pad cijena nekretnina

Autor: Sandra Bartolović
05. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Cijene stanova i kuća najmanje pale na Jadranu

U usporedbi s prošlom godinom cijene nekretnina u 2009. u Hrvatskoj pale su za 4,1 posto, a najveće smanjenje cijena od 5,2 posto zabilježeno je u Zagrebu. Slabije na cijeni, oko 3,6 posto, gubile su nekretnine na Jadranu, pokazuju podaci u najnovijem Biltenu HNB-a.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Indeksi cijena stambenog prostora govore kako su one u prvih šest mjeseci 2009. godine na godišnjoj razini manje za 5,3 posto, u drugom polugodištu tri posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Analitičari HNB-a smatraju da su nekretnine pojeftinile zbog intenzivnijeg smanjenja potražnje za nekretninama zbog usporavanja godišnjeg rasta raspoloživog dohotka stanovništva zabilježenog u prvoj polovini 2009. i njegova smanjenja na godišnjoj razini u drugom polugodištu. Zaključuju i kako je 2009. prošla u znaku snažnog pada potrošačkog optimizma, ponajprije zbog očekivanja nepovoljnih kretanja na tržištu rada i rasta nezaposlenosti. Smanjena potražnja za nekretninama posljedica je i pooštrenih uvjeta za kredite, kao i rasta kamatnih stopa na stambene kredite, koje su rasle za 0,4-postotna boda i na kraju godine došle do 6,45 posto.

U usporedbi s prošlom godinom cijene nekretnina u 2009. u Hrvatskoj pale su za 4,1 posto, a najveće smanjenje cijena od 5,2 posto zabilježeno je u Zagrebu. Slabije na cijeni, oko 3,6 posto, gubile su nekretnine na Jadranu, pokazuju podaci u najnovijem Biltenu HNB-a.

Indeksi cijena stambenog prostora govore kako su one u prvih šest mjeseci 2009. godine na godišnjoj razini manje za 5,3 posto, u drugom polugodištu tri posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Analitičari HNB-a smatraju da su nekretnine pojeftinile zbog intenzivnijeg smanjenja potražnje za nekretninama zbog usporavanja godišnjeg rasta raspoloživog dohotka stanovništva zabilježenog u prvoj polovini 2009. i njegova smanjenja na godišnjoj razini u drugom polugodištu. Zaključuju i kako je 2009. prošla u znaku snažnog pada potrošačkog optimizma, ponajprije zbog očekivanja nepovoljnih kretanja na tržištu rada i rasta nezaposlenosti. Smanjena potražnja za nekretninama posljedica je i pooštrenih uvjeta za kredite, kao i rasta kamatnih stopa na stambene kredite, koje su rasle za 0,4-postotna boda i na kraju godine došle do 6,45 posto.

Autor: Sandra Bartolović
05. travanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close