EN DE

U šest mjeseci iz IPARD-a isplaćeno više novca nego u dvije prethodne godine

Autor: Božica Babić
17. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Ne smijemo dopustiti da opet kao 2008. u Bruxelles vratimo nepotrošeni novac iz IPARD-a jer od 2014. godišnje su na raspolaganju 333 milijuna eura

Tjedno analiziramo projekte i postupke oko njihove realizacije vezane uz nepovratna sredstva iz IPARD programa, ne želimo da se ponovi 2008. kada je Hrvatska u blagajnu Europske komisije vratila nepotrošenih 25 milijuna eura”, iznosi pomoćnik ministra poljoprivrede Luka Čuljak. S takvim pristupom, ističe, samo tijekom šest mjeseci 2012. iz toga europskog fonda za 24 projekta isplaćen je 31 milijun kuna, a u dvije prethodne godine, odnosno do kraja 2011. realizirano je tek 13 projekata vrijednih 22,8 milijuna kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kroz dosadašnjih 14 natječaja zaprimljeno je 618 investicijskih projekata čija ukupna cijena prelazi 1,5 milijardi kuna. Zbog rekordnog broja prijava za mjeru 301 riječ je o poboljšanju i razvoju ukupne infrastrukture u ruralnim naseljima s manje od 10.000 stanovnika, a stiglo je 97 projekata čija vrijednost iznosi više od 300 milijuna kuna, za tu se mjeru sredstva iz IPARD-a više ne mogu tražiti. Riječ je, pojašnjava Čuljak, o vrlo složenim postupcima prema pravilima EU koji su dugotrajni, a kako povlačenje novca iz IPARD-a prestaje istekom 2013., ocijenjeno je da nema vremena za nove natječaje. Otkriva da su od Komisije zatražili proširenje popisa prihvatljivih troškova i uskoro očekuju pozitivnu odluku. Riječ je o nabavi poljoprivredne mehanizacije, što do sada nije bilo moguće, a nekoliko novijih pristupnica u EU upravo je na tom modelu povuklo najviše sredstava iz IPARD-a. Osim toga zatraženo je i odobrenje za investiranje u domove za starije i nemoćne osobe, u solarne kolektore, ali i frizerske salone. I za te projekte, ako dobijemo zeleno svjetlo iz Bruxellesa, bit će moguće dobiti 50 posto od ukupnog troška investicije. Hrvatska je godišnje iz IPARD-a mogla povući 25 milijuna eura, iznimka je 2013. s iznosom od 26,5 milijuna eura. Međutim, već 2014. kao članica EU Hrvatska za razvoj ruralnih područja iz europske blagajne može godišnje uzeti čak 333 milijuna eura. Naravno, uz uvjet da ima konkretne i izvedive projekte. Ta je činjenica, tvrdi Čuljak, bila ključna za odluku o izdvajanju Savjetodavne službe iz Poljoprivredne komore.

Tjedno analiziramo projekte i postupke oko njihove realizacije vezane uz nepovratna sredstva iz IPARD programa, ne želimo da se ponovi 2008. kada je Hrvatska u blagajnu Europske komisije vratila nepotrošenih 25 milijuna eura”, iznosi pomoćnik ministra poljoprivrede Luka Čuljak. S takvim pristupom, ističe, samo tijekom šest mjeseci 2012. iz toga europskog fonda za 24 projekta isplaćen je 31 milijun kuna, a u dvije prethodne godine, odnosno do kraja 2011. realizirano je tek 13 projekata vrijednih 22,8 milijuna kuna.

Kroz dosadašnjih 14 natječaja zaprimljeno je 618 investicijskih projekata čija ukupna cijena prelazi 1,5 milijardi kuna. Zbog rekordnog broja prijava za mjeru 301 riječ je o poboljšanju i razvoju ukupne infrastrukture u ruralnim naseljima s manje od 10.000 stanovnika, a stiglo je 97 projekata čija vrijednost iznosi više od 300 milijuna kuna, za tu se mjeru sredstva iz IPARD-a više ne mogu tražiti. Riječ je, pojašnjava Čuljak, o vrlo složenim postupcima prema pravilima EU koji su dugotrajni, a kako povlačenje novca iz IPARD-a prestaje istekom 2013., ocijenjeno je da nema vremena za nove natječaje. Otkriva da su od Komisije zatražili proširenje popisa prihvatljivih troškova i uskoro očekuju pozitivnu odluku. Riječ je o nabavi poljoprivredne mehanizacije, što do sada nije bilo moguće, a nekoliko novijih pristupnica u EU upravo je na tom modelu povuklo najviše sredstava iz IPARD-a. Osim toga zatraženo je i odobrenje za investiranje u domove za starije i nemoćne osobe, u solarne kolektore, ali i frizerske salone. I za te projekte, ako dobijemo zeleno svjetlo iz Bruxellesa, bit će moguće dobiti 50 posto od ukupnog troška investicije. Hrvatska je godišnje iz IPARD-a mogla povući 25 milijuna eura, iznimka je 2013. s iznosom od 26,5 milijuna eura. Međutim, već 2014. kao članica EU Hrvatska za razvoj ruralnih područja iz europske blagajne može godišnje uzeti čak 333 milijuna eura. Naravno, uz uvjet da ima konkretne i izvedive projekte. Ta je činjenica, tvrdi Čuljak, bila ključna za odluku o izdvajanju Savjetodavne službe iz Poljoprivredne komore.

Njihova zadaća bit će pomoć obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na izradi manjih projekata, nezanimljivih konzultantskim kućama. Za konzultante pak u Ministarstvu poljoprivrede pripremaju obvezu certificiranja kako bi se spriječile zloporabe kojih je znalo biti u proteklom razdoblju. Do kraja 2012. bit će još tri poziva za dodjelu IPARD sredstava. Prvi je krajem rujna za mjeru 302 gdje je među ostalim moguće novac dobiti za razvoj ruralnog turizma i tradicijske obrte. Za mjere 101 i 103, a riječ je o ulaganjima u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava te preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda dva nova natječaja bit će objavljena početkom studenoga i prosinca. Za posljednje isplate IPARD sredstava tvrtka Fragaria povukla je 3,3 milijuna kuna za projekt rekonstrukcije i opremanja objekta za preradu voća i povrća. To je peti projekt koji je Fragaria realizirala kroz pretpristupnih programa EU u poljoprivredi čime svjedoči svoju uspješnost.

Autor: Božica Babić
17. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close