EN DE

U privatnom zdravstvu sve se više traže najskuplje pretrage

Autor: Ksenija Kale
01. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Građani sve češće izbjegavaju beskonačne liste čekanja u javnim bolnicama i traže kvalitetniju uslugu kakvu im nude sve brojnije privatne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj

Unatoč recesiji tvrtke u sektoru djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi uglavnom su povećale prihode u 2009., dok im je bruto dobit u određenoj mjeri smanjena. Naime, prema podacima koje je prikupila tvrtka Avidus u godini krize pedeset je najvećih kompanija u sektoru ostvarilo rast prihoda od 117,4 milijuna kuna, odnosno za 12,34 posto, što je rezultiralo preslagivanjima vodećih na tržištu. Prema financijskim je pokazateljima sektor u 2009. imao ukupan prihod od 1,06 milijardi kuna u odnosu na preklani zabilježenih 951,5 milijuna kuna. Ostvareni podaci pokazuju da briga o zdravlju kao jedna od osnovnih životnih potreba ne gubi na važnosti u doba gospodarske krize unatoč smanjenoj potrošnji građana pa u tvrtkama u sektoru uglavnom poručuju da su rezultati u skladu s očekivanjima. Poliklinika Medikol ima status najveće tvrtke u sektoru. S ostvarenim rastom prihoda od 68,02 posto, na 127,1 milijun kuna s četvrtoga mjesta u 2008. lani se popela na sam vrh ljestvice. Ukupna imovina cijeloga sektora rasla je 20 posto, premašivši milijardu kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Medikol najbolji i po dobiti
Medikolu, koji je na prvome mjestu i po ukupnoj imovini u vrijednosti 211,4 milijuna kuna koju je povećao 71,95 posto u odnosu na 2008., sada u leđa gleda prošlogodišnji lider na tržištu. Broj jedan pretprošle godine Specijalna bolnica “Magdalena” sada je na drugome mjestu sa 120,4 milijuna kuna prihoda ostvarnih u 2009. godini. Iako kaže da su lanjski rezultati u skladu s očekivanjima, Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Poliklinike Medikol, ističe da se kriza odrazila na cjelokupnu potrošnju kućanstava, pojedinaca i poslovnih subjekata. Da je utjecaj krize vidljiv kroz smanjenje narudžbi, primjećuje i ravnatelj zagrebačke tvrtke URIHO za rehabilitaciju hendikepiranih osoba Josip Držaić. URIHO je prema vrijednosti ukupne imovine odmah iza Medikola, a iznosi 157,7 milijuna kuna. S lanjskim gotovo 10-postotnim rastom prihoda na 112,7 milijuna kuna i gotovo 11 posto udjela na tržištu URIHO je u na trećemu mjestu ispred Poliklinike Sunce koja ima 8,76 posto udjela na tržištu, što je svrstava na četvrtu poziciju u ukupnom poretku. Sunce zapošljava više od 250 zdravstvenih djelatnika, od toga više od 80 liječnika. Ukupni prihodi Poliklinike Sunce za lanjsku su godinu blago rasli 1,20 posto, na 93,6 milijuna kuna, dok ih je Agencija za lijekove i medicinske proizvode prihode uvećala 12,26 posto, na gotovo 57 milijuna kuna. Prema vrijednosti imovine na trećemu mjestu ljestvice je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (86,9 milijuna kuna), a u ukupnom poretku peta je na ljestvici. Slijedi Magdalena na četvrtome mjestu sa 86,1 milijun kuna vrijednom imovinom koja je povećana 21,83 posto u odnosu na 2008. godinu. Pozitivan trend na tržištu osjetili su lani i zaposlenici u tome sektoru.

Unatoč recesiji tvrtke u sektoru djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi uglavnom su povećale prihode u 2009., dok im je bruto dobit u određenoj mjeri smanjena. Naime, prema podacima koje je prikupila tvrtka Avidus u godini krize pedeset je najvećih kompanija u sektoru ostvarilo rast prihoda od 117,4 milijuna kuna, odnosno za 12,34 posto, što je rezultiralo preslagivanjima vodećih na tržištu. Prema financijskim je pokazateljima sektor u 2009. imao ukupan prihod od 1,06 milijardi kuna u odnosu na preklani zabilježenih 951,5 milijuna kuna. Ostvareni podaci pokazuju da briga o zdravlju kao jedna od osnovnih životnih potreba ne gubi na važnosti u doba gospodarske krize unatoč smanjenoj potrošnji građana pa u tvrtkama u sektoru uglavnom poručuju da su rezultati u skladu s očekivanjima. Poliklinika Medikol ima status najveće tvrtke u sektoru. S ostvarenim rastom prihoda od 68,02 posto, na 127,1 milijun kuna s četvrtoga mjesta u 2008. lani se popela na sam vrh ljestvice. Ukupna imovina cijeloga sektora rasla je 20 posto, premašivši milijardu kuna.

Medikol najbolji i po dobiti
Medikolu, koji je na prvome mjestu i po ukupnoj imovini u vrijednosti 211,4 milijuna kuna koju je povećao 71,95 posto u odnosu na 2008., sada u leđa gleda prošlogodišnji lider na tržištu. Broj jedan pretprošle godine Specijalna bolnica “Magdalena” sada je na drugome mjestu sa 120,4 milijuna kuna prihoda ostvarnih u 2009. godini. Iako kaže da su lanjski rezultati u skladu s očekivanjima, Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Poliklinike Medikol, ističe da se kriza odrazila na cjelokupnu potrošnju kućanstava, pojedinaca i poslovnih subjekata. Da je utjecaj krize vidljiv kroz smanjenje narudžbi, primjećuje i ravnatelj zagrebačke tvrtke URIHO za rehabilitaciju hendikepiranih osoba Josip Držaić. URIHO je prema vrijednosti ukupne imovine odmah iza Medikola, a iznosi 157,7 milijuna kuna. S lanjskim gotovo 10-postotnim rastom prihoda na 112,7 milijuna kuna i gotovo 11 posto udjela na tržištu URIHO je u na trećemu mjestu ispred Poliklinike Sunce koja ima 8,76 posto udjela na tržištu, što je svrstava na četvrtu poziciju u ukupnom poretku. Sunce zapošljava više od 250 zdravstvenih djelatnika, od toga više od 80 liječnika. Ukupni prihodi Poliklinike Sunce za lanjsku su godinu blago rasli 1,20 posto, na 93,6 milijuna kuna, dok ih je Agencija za lijekove i medicinske proizvode prihode uvećala 12,26 posto, na gotovo 57 milijuna kuna. Prema vrijednosti imovine na trećemu mjestu ljestvice je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (86,9 milijuna kuna), a u ukupnom poretku peta je na ljestvici. Slijedi Magdalena na četvrtome mjestu sa 86,1 milijun kuna vrijednom imovinom koja je povećana 21,83 posto u odnosu na 2008. godinu. Pozitivan trend na tržištu osjetili su lani i zaposlenici u tome sektoru.

Među vodećih 50 poduzeća broj zaposlenih je blago povećan. Sudeći prema prvih 50 kompanija na ljestvici koju je izradio Avidus za 2009. industrija djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi imala je rast broja zaposlenika, ukupno 2797 u odnosu na 2693 djelatnika u 2008. godini. Najviše ih zapošljava URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, više od 400, i Poliklinika Sunce s više od 200. Što se tiče potražnje za uslugama, Mladen Jukić, glavni ravnatelj Poliklinike Sunce, ustvrdio je da se promijenilo ponašanje klijenata u smislu da su skuplje pretrage sve traženije, odnosno one za koje je u javnom zdravstvu formirana duga lista čekanja. No kriza je industriju ipak pogodila glede ostvarenja dobiti. Tako je 50 najvećih u sektoru zabilježilo pad bruto dobiti na 101,4 milijuna kuna, odnosno gotovo 6 posto nakon preklani ostvarenih 107,7 milijuna kuna. Bruto dobit sektora u cjelini u prošloj je godini pala za 6,3 milijuna kuna. Pa ipak, bruto profitna marža istodobno je rasla 9,49 posto. Sukladno podacima, unatoč padu od oko 15 posto najveću dobit u prošloj godini imala je Poliklinika Medikol u iznosu od 28,9 milijuna kuna, što je u tom poretku također svrstava na prvo mjesto.

Spremni potrošiti novac
Druga najuspješnija prema istim pokazateljima je Poliklinika Rident s ostvarenih 24,7 milijuna kuna, koja je u ukupnom poretku sektoru na šestome mjestu s gotovo 57 milijuna kuna prihoda u prošloj godini. Slijedi ju Agencija za lijekove i medicinske proizvode koja je prošlu godinu pored rekordnog broja riješenih predmeta i odgovorenih upita imala rast bruto dobiti od oko 13 posto. Među deset najvećih kompanija u sektoru djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne na sedmome mjestu je Specijalna bolnica za oftalmologiju “Svjetlost” koja je ostvarila rast prihoda na 28 milijuna kuna u prošloj godini. Ravnatelj Nikica Gabrić ističe da su bez obzira na manju kupovnu moć u odnosu na godinu prije ljudi sada spremniji investirati u zdravlje i potrošiti određenu količinu novca da riješe zdravstvene probleme iako bi tu uslugu mogli dobiti i u javnom sektoru. Među prvih 10 na Avidusovoj listi još su i Poliklinika za internu medicinu, opću kirurgiju i ginekologiju na 8. mjestu sa 26,3 milijuna kuna prihoda u prošloj godini i Centar za rehabilitaciju Varaždin koji je prošle godine uprihodio gotovo 25 milijuna kuna.

Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Poliklinike Medikol
Najveće izazove u protekloj poslovnoj 2009. mogu svesti u tri kategorije: održavanje likvidnosti, završetak započetih projekata, stvaranje podloge za daljnji rast i razvoj. Rezultati koje smo ostvarili sukladno su očekivanima s obzirom na cjelokupnu situaciju u gospodarstvu. Sama kriza se odrazila na cjelokupnu potrošnju kućanstava, pojedinaca i poslovnih subjekata. Neke usluge koje su prije konzumirane sada se odgađaju za sljedeće razdoblje. Od druge polovice 2010. očekujemo smirivanje pada ukupnoga gospodarstva te početkom 2011. početak rasta cjelokupne industrije, kao i sektora pružatelja usluga. Trebalo bi poticati proizvodnju, napraviti sinergiju proizvodnih poduzeća i poduzeća koji će prodavati te proizvode, poduprijeti klasterizaciju po industrijama. Nezaobilazno je i racionaliziranje trošenja državnog novca.

Nikica Gabrić, ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju ‘Svjetlost’
Poliklinika Svjetlost je 2009. završila sa 41 posto povećanim ukupnim prihodom u odnosu na 2008., povećanjem broja zaposlenih za 20 posto, sa 41 na 49 zaposlenika i investiranjem u novu opremu i tehnologije 4 milijuna kuna, što predstavlja oko 13 posto ukupnih prihoda. S obzirom na krizu, to su rezultati koji su iznad naših očekivanja. U 2010. u prvih 6 mjeseci ostvarili smo veći prihod u odnosu na prvih 6 mjeseci 2009. za 15 posto, pri čemu su troškovi poslovanja rasli za oko 10 posto. Sigurno je da će ova, a pogotovo sljedeća godina biti teža u odnosu na prethodnu jer se ekonomska moć potencijalnih klijenata smanjuje. Danas su ljudi bez obzira što je njihova kupovna moć manja spremni investirati u svoje zdravlje i potrošiti određeni iznos novca da riješe probleme iako bi to teoretski mogli dobiti u državnim bolnicama. Ključni prioriteti hrvatskoga gospodarstva trebaju biti orijentacija na proizvodnju, stvaranje poreznih olakšica za mala i srednja poduzeća i stimulacija privatnog biznisa, tj. smanjenje broja onih koji ovise o budžetu. Također država mora napraviti novi pravedni balans između onih koji pune budžet i onih koji žive od budžeta.




Autor: Ksenija Kale
01. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close