Pred njima je višegodišnje razdoblje s obvezom otplate bankama 19 milijuna kuna kredita, no pesimizma zbog možda neizvjesne budućnosti zbog takva financijskog tereta u bjelovarskoj Gali, vodećem proizvođaču kokošjih jaja, nema ni u tragovima. Uvjereni su da će iz temelja obnovljena i modernizirana proizvodnja u koju je ukupno investirano više od 33 milijuna kuna već za 2012., ali i u svim sljedećim godinama donositi izvrstan učinak kojim će pokriti sve troškove poslovanja, pa tako i zaduženje za investiciju, a nadaju se bit će i za dividende. Gala je bila prva tvrtka prehrambenog sektora koja je u srpnju 2010. potpisala ugovor o korištenju sredstava iz europskog fonda IPARD i na temelju toga je prije desetak dana kompaniji uplaćen pripadajući milijun eura u kunskoj protuvrijednosti. Međutim, nepovoljan tečaj neplanirano je "pojeo" gotovo 200.000 kuna, doznajemo od direktora Jakova Ćorića, koji Galu vodi još od 1993. godine. Žalopojkama, kratko kaže, ipak nema mjesta jer proces pripreme i provedbe investicije, koji je trajao gotovo pune četiri godine, uspješno je završen i već daje očekivane rezultate.  

Hotel visoke kategorije

Još 1999., prisjeća se Ćorić, odmah nakon što je Europska komisija objavila Direktivu o dobrobiti životinja i odredila da će u peradarstvu biti u primjeni od siječnja 2012., u Gali su odlučili krenuti u taj skupi i zahtjevni projekt. Provodili su sustavno sve predradnje čekajući trenutak ponude novca iz fondova EU što je donio IPARD. Sada se mogu pohvaliti da za svoje kokice, odnosno kljunove, što je termin koji struka radije rabi, imaju hotel visoke kategorije kakav unatoč obvezi nemaju mnogi proizvođači ni u najstarijim članicama EU. Izgrađeno je i opremljeno šest objekata za držanje nesilica, u svakom je smješteno po 32.256 kokica u prostranim, tzv. obogaćenim kavezima gdje svakoj nesilici pripadaju po 803 četvorna centimetra podnog prostora, uz niz ostalih pogodnosti koje uvjetuju standardi EU. One godišnje proizvedu 50 milijuna jaja.

U kompleksu su i dvije sušare za gnoj, svaka površine 860 kvadrata, te objekt od 1300 kvadrata za skladištenje sušenoga gnoja. Sustav za transport jaja dug je 450 metara, a imaju i vlastitu tvornicu u kojoj sami spravljaju hranu za nesilice, ali i jednodnevne piliće koje, nažalost, iznosi Ćorić, uglavnom uvoze zbog premale domaće proizvodnje. Sva oprema instalirana u objektima Gale vrhunske je tehnologije. Ono što je Mercedes među automobilima u takvoj su kategoriji i sva postrojenja u Gali, ilustrira Ćorić. Više od 500 tegljača dopremalo je materijal i opremu za novi kompleks koji se nalazi na prostoru velikom 10.000 kvadrata. Cijeli je sustav zapravo kompletno zatvoren ciklus kojim se nadzire i upravlja računalom. Ventilacija, zagrijavanje ili hlađenje, ovisno o godišnjem dobu, hranjenje i napajanje kljunova, proizvodnja stočne hrane, sve je pod budnim okom računala i, naravno, čovjeka. Visoka tehnologija "troši" zaposlene. Kada je došao, Gala je imala sto djelatnika, danas ih je 58 premda automatizirana proizvodnja kakvu sada imaju ne treba više od 50. Ćorić je posebno ponosan što su unatoč tome što je dvorište tvrtke prošle godine bilo veliko gradilište po kojemu su se vrzmali mnogi strojevi kao i brojni građevinari i monteri uspjeli zadržati 85 posto od prosječne godišnje proizvodnje i sačuvati tržišnu poziciju. Istodobno se, ističe, gradilo i proizvodilo i sve je završeno sukladno planiranim terminima i očekivanoj kvaliteti investicije.

Čekaju državnu zemlju

Galino stado kljunova tjedno pojede 30 tona hrane koja je sve skuplja, u 2010. kilogram su u prosjeku plaćali 1,83 kune, lani 2,05 kuna. Nemaju, otkriva, ni pedalj vlastitih ili zakupljenih oranica na kojima bi sami proizvodili hranu i znatno srezali sada visoke troškove. Trebali bi 1000 hektara, međutim u široj okolici nema raspoloživoga poljoprivrednog zemljišta. Čim Ministarstvo poljoprivrede objavi natječaj za državnu zemlju, javit će se. Pripravni su, kaže Ćorić, zakupiti hektare makar bili udaljeni od tvornice i 100 kilometara jer samo vlastita proizvodnja hrane jamči veću konkurentnost. Iza Gale je duga tradicija, s proizvodnjom je počela još 1967. Prošla je pretvorbu i privatizaciju; promjena iz dioničkog u društvo s ograničenom odgovornosti provedena je zbog jeftinijeg poslovanja. Danas udjele u Gali drže 62 suvlasnika i svjedoče kako je tvrtku s takvim kolektivnim portfeljom moguće uspješno razvijati. Gala je možda jedinstvena i po tome, iznosi Ćorić, što posluje preko samo jednog računa čime svjedoči transparentnost.  

Skupe sirovine

Uskoro poskupljenja

Svaka kokoš u prosjeku godišnje proizvede 293 jaja; da ispuni tu svoju obvezu, izračunali su u Gali, dnevno mora pojesti 136 grama hrane koja postaje sve skuplja pa je sve izvjesnije da će uskoro poskupjeti i kokošja jaja. Naime, kilogram kukuruza u 2009. stajao je 0,8 kuna, u 2011. cijena je skočila na 1,5 kuna, ali je ovoga listopada narasla na 1,8 kuna uz očekivanje daljnjeg povećanja jer prinosi na domaćim poljima zbog suše manji su oko 40%, a svjetske zalihe bilježe najniže količine unatrag šest godina.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Poslovna politika

Zadržavali dobit

U 2009., dok cijene hrane za nesilice nisu divljale kao posljednjih mjeseci, Gala je ostvarila 38 milijuna kuna prihoda uz dobit od 4,04 milijuna. Prošla 2011. zaključena je sa 32,5 milijuna kuna prihoda i gubitkom od tri milijuna kuna. Radovi na investiciji lanjsku su proizvodnju u odnosu na 2010. smanjili za 15 posto, što se odrazilo na pad prihoda. Iako su istodobno rashodi rasli 5,6 posto, na 35,5 milijuna kuna, likvidnost kompanije je sačuvana, čemu je svakako pomoglo i to što je posljednjih desetak godina zadržana sva dobit pa je iz tih sedam milijuna kuna saniran i prošlogodišnji minus.