U Hrvatski sabor je po hitnoj procesuri upućen prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu. Da je zaštita radnika na njihovu radnome mjestu nedovoljna, govore podaci. Svake godine na radnome mjestu strada oko 25.000 radnika od kojih 1500 do 2000 ostaje trajno nesposobno za posao. Prema izvješću Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, svake godine radnici provedu oko 1,5 milijuna sati na bolovanju, što predstavlja oko 230 milijuna kuna troška. Prošle je godine poginulo 45 radnika na radnome mjestu ili na dolasku ili odlasku s posla. Polovica od tog broja su radnici u građevinarstvu.

Invalidi rada
Boris Kunst (HDZ) u Saboru je pohvalio preciznije utvrđene zakonske obveze i odgovornosti poslodavaca, posebno obvezu da kontinuirano procjenjuju opasnost i štetnost uvjeta rada za zdravlje i sigurnost radnika.“Nažalost, još su nedovoljno pozitivni rezultati na zaštiti zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu, a za posljedicu imamo oko 250.000 invalida rada”, kazao je Kunst, koji smatra da bi kazne za namjerno kršenje Zakona o zaštiti na radu trebale biti “zastrašujuće”. Kunst je posebno pohvalio odredbu kojom se radnicima osigurava zdravstveni pregled svake tri godine, ističući da se svako investiranje u zdravlje radnika i poslodavcu i državi višestruko isplati. Biljana Borzan, zastupnica SDP-a, u saborskoj raspravi koja je održana tim povodom istaknula je da u Nacionalnom programu zaštite na radu, kao ni u prijedlogu izmjene zakona, nije riješen problem nedostatka inspektora zaštite na radu. Borzan također tvrdi da nema dovoljno ni specijalista za medicinu rada.

Troškovi bolovanja
Sonja Padovan-Janković, predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, upozorava kako se na liječenje ozljeda na radu i profesionalnih oboljenja u nas prošle godine potrošilo 280 milijuna kuna, a na prevenciju samo 64 milijuna kuna. Mjere prevencije provodilo je samo 32.000 od više od 360.000 poslodavaca, znači ni deset posto. Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, skrenula je pozornost na posljedice nedovoljne osviještenosti o važnosti zaštite na radu. Gotovo svake godine na radnome mjestu strada oko 25.000 ljudi, od kojih oko 1500 do 2000 trajno ostane nesposobnim za bilo kakav posao. “Prema izvješću Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, svake godine radnici provedu oko 1,5 milijuna sati na bolovanju, što predstavlja oko 230 milijuna kuna troška. Prošle je godine poginulo 45 radnika na radnome mjestu ili na dolasku ili odlasku s posla. Cilj nam treba biti to svesti na minimum, da ne bude poginulih i povrijeđenih, da svi rade u zdravoj okolini i na zdravim radnim mjestima”, poručila je Ana Knežević. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, apelirala je na sindikate, kao snagu koja radi na Zakonu o radu i koja će raditi na izmjenama Zakona o zaštiti na radu, da daju zakonsko jače mjesto specijalistima medicine rada. Razlog tome je kako bi specijalisti zajedno s poslodavcem i radnikom određivali kada radnik može raditi na određenome mjestu, a ne neka imaginarna osoba koja nije često nije upućena u potrebe određenog radnog mjesta.

Brojke

Štetnost radnog mjesta
51 posto zaposlenih radi u zamornom položaju. Razlog su tome osim loše napravljenih stolica i krive navike radnika.
83 posto radnika izloženo je psihofizičkim naporima i stresu na radnome mjestu.
7 posto radnika na poslu ošteti sluh, što je uglavnom povezano s uvjetima koje imaju na radnome mjestu.
60 posto od broja ozlijeđenih strada zbog neprimjerene zaštitne opreme koju im nije osigurao poslodavac.