Za hrvatsko gospodarstvo iznimno je važan doprinos turizma. Od turizma i dobre turističke sezone, posebice u ovim kriznim vremenima, očekuje se da amortizira negativne učinke smanjenja gospodarske aktivnosti prouzročene smanjenom domaćom i inozemnom potražnjom. Pritom valja voditi računa da se kod nas daju vrlo različite ocjene o doprinosu turizma, odnosno zaradi od turizma. Nekritički se uzimaju podaci o prometu pa se daju ocjene o sedam milijardi dolara zarade, odnosno plasiraju se vrlo različiti podaci. Jedna od općeprihvaćenih metoda mjerenja rezultata turizma je metodologija Svjetske turističke organizacije. Prema toj metodologiji turizam je skup aktivnosti, odnosno različitih djelatnosti koja proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekome mjestu, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište, odnosno ako taj boravak nije povezan s obavljanjem gospodarske djelatnosti, odnosno pojednostavljeno turizam obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

Analiza poslovanja
Prema toj metodologiji u pružanju usluga turistima sudjeluju ne samo djelatnost hotela i restorana (uobičajeno praćenje broja dolazaka turista i broj noćenja u komercijalnim objektima) nego u tome sudjeluju, turističke agencije, prijevoznici (željeznica, kopneni, vodeni i zračni prijevoz), trgovina na malo naftnim derivatima i drugom robom, banke, zdravstvene organizacije, kulturne ustanove (muzeji, kazališta, kulturno-povijesni spomenici poput dubrovačkih gradskih zidina), privatni iznajmljivači soba u kontinentalnom i primorskom dijelu, proizvođači suvenira, proizvođači hrane, nacionalni parkovi poput Plitvičkih jezera itd.). Takav obračun u satelitskoj bilanci turizma stručan je i zahtjevan posao koji se računa za poslovnu godinu, dok se u međuvremenu prate samo dolasci turista i broj noćenja te prosječno trajanje boravka turista i rade se različite turističke ankete na granici pri odlasku turista iz naše zemlje na temelju kojih se procjenjuje potrošnja turista, a time i ocjena zarade od turizma. Ako pratimo rezultate poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit i analiziramo poslovanje “turizma”, odnosno djelatnosti hotela i restorana koji pružaju usluge prehrane i smještaja, tada je turizam u 2008. godini sudjelovao u ukupnim rezultatima sa 5,2 posto udjela u broju poduzetnika, 4,8 posto u broju zaposlenih, 1,9 posto u ukupnim prihodima, 2,1 posto u ukupnim rashodima i ostvario bruto gubitak (dobit minus gubitak nakon oporezivanja) od milijardu kuna. I u prvom polugodištu 2009. godine udjeli turizma ostali su isti i ostvaren je bruto gubitak (rashodi veći od prihoda) od 846 milijuna kuna. Bruto gubitak veći je za 94 milijuna kuna ili 12,5 posto prema prvom polugodištu 2008. godine. Ti rezultati su i očekivani jer je gospodarska kriza pogodila ne samo našu zemlju nego i gospodarstva Italije, Slovenije, Njemačke, Češke, Mađarske iz kojih nam tradicionalno dolazi najveći broj turista.

Više zaposlenih
Negativan financijski rezultat posljedica je s jedne strane objektivnih okolnosti – globalne gospodarske krize, ali i subjektivnih problema i promašaja u toj branši poput određenih projekata, nedostatak kvalificirane radne snage, nedovoljno hotela najviše kategorije i drugo. Osim toga treba uzeti u obzir da su za uspjeh turističke sezone bitni srpanj, kolovoz i rujan te se za devetomjesečno razdoblje mogu očekivati bolji poslovni rezultati nego u šestomjesečnom razdoblju. U komercijalnim smještajnim kapacitetima – hotelima bez privatnog smještaja, u prvom polugodištu bilo je 3,3 milijuna dolazaka turista koji su ostvarili 12,7 milijuna noćenja. To je za sedam posto manje dolazaka i za pet posto manji broj noćenja nego u prvih šest mjeseci 2008. godine. U istom razdoblju procjenjuje se pad prometa u ugostiteljstvu za tri posto koji je vjerojatno i dijelom posljedica primjene Zakona o zabrani pušenja. U prvom polugodištu poslovalo je 4459 pravnih osoba obveznika poreza na dobit koji su registrirani u djelatnosti pružanja smještaja i posluživanja hrane i pića i oni su imali 42.594 zaposlena. Ostvaren je ukupan prihod od gotovo pet milijardi kuna i ukupni rashodi od 5,8 milijardi kuna tako da je ostvaren bruto gubitak od 0,8 milijardi kuna. Povećan je broj zaposlenih za 2,5 posto u odnosu na prvo polugodište 2008. koji su ostvarili povećanje prihoda za 3,9 posto i povećanje rashoda za pet posto pa je povećan bruto gubitak za 12,5 posto. Za svoj rad zaposleni u toj branši primili su četiri posto povećane prosječne mjesečne neto plaće u iznosu od 3825 kuna, što je 16,1 posto manje od 4556 kuna koliki je prosjek za ukupno 87.663 poduzetnika Hrvatske. Zaposlenici u djelatnosti hotela i restorana, trgovini i građevinarstvu bez obzira na rezultate svog rada kod nas tradicionalno imaju manje plaće od prosječnih. Zaposleni u hotelima i restoranima, iako su povećali bruto gubitak za 12,5 posto prema prvom polugodištu 2008. godine, također su povećali prosječne mjesečne neto plaće za četiri posto i primili 3825 kuna prosječnu mjesečnu neto plaću. Na temelju dosadašnjih rezultata iz proteklih godina te podataka za prvih šest mjeseci i najava boljih rezultata u glavnoj turističkoj sezoni procjenjujemo nešto bolje poslovne rezultate za cijelu 2009., ali i dalje ukupan negativan rezultat – bruto gubitak, a uspjeh bi bio kad bi on bio manji nego u 2008. godini.

(Poslovni dnevnik&Fina)

Činjenice

Fiksna kategorija
U pravilu, u poduzetništvu Hrvatske troškovi rada su gotovo fiksna kategorija i nisu u korelaciji s ostvarenim financijskim rezultatima, pa je tako i kod hotela i restorana. Najmanje plaćeni za svoj rad bili su zaposleni u hotelima i restoranima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji kod kojih prosječna mjesečna neto plaća iznosi svega 2502 kune.

Najbolje u Dubrovniku
Vrlo dobro su prošli hotelijeri i ugostitelji s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 4092 kune u prvom polugodištu 2009. godine u Primorsko-goranskoj županiji, Istarskoj županiji sa 4201 kunom, a najbolje plaćeni bili su hotelijeri i ugostitelji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa 4455 kuna. Prosječne neto plaće zaposlenih povećane su kod poduzetnika koji se bave uslugama smještaja i posluživanja hrane i pića u svim županijama, i to od najmanje jedan posto u Gradu Zagrebu do najviše 27,4 posto u Požeško-slavonskoj županiji.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?