Obrazovanje u hrvatskom hotelijerstvu je zastarjelo, no jačanjem suradnje između obrazovnih institucija i realnog sektora može se bitno unaprijediti. Smatra to Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu u Hrvatskoj (UPUHH), ističući kako se aktivnosti udruge kreću upravo u tom smjeru.

Koji su, prema vašem mišljenju, ključni problemi s kojima se hrvatski hotelski sektor trenutno suočava?
Hrvatsko hotelijerstvo ima nekoliko bitnih ograničenja za ostvarivanje tržišno-poslovnih potencijala, a to su ograničavajući utjecaj uvjeta makroekonomskog okruženja koje ne odgovara uvjetima koji postoje u konkurentskim zemljama turističkim i utjecaj općeg pravnog i institucionalnog okvira koji otežava tekuće poslovanje sektora i ugrožava njegov razvoj. Osim navedenih eksternih ograničavajućih uvjeta, unutar samog sektora postoji niz područja koja ograničavaju mogućnost efikasnog upravljanja sektorom. Posljedica tih utjecaja je nedovoljna konkurentnost hotelijerstva i turizma Hrvatske na međunarodnom tržištu, na kojem se realizira većina turističkog prometa. S druge strane, u razvojnom smislu, hrvatsko hotelijerstvo i turizam suočavaju se sa ograničenjima kao što su nemogućnost ulaganja u nove proizvode, kao i nedostatak proračunskih sredstava za značajniju razvojnu ulogu države. Nadalje, problem je i nedovoljan broj obrazovanih profesionalaca u hotelijerstvu i turizmu na međunarodno konkurentan način i organizacija upravljanja turističkim sektorom koja ne omogućuje profesionalno upravljanje na klasterskoj razini. U obrazovanju u hrvatskom hotelijerstvu ništa se nije promijenilo punih 20 godina.

S obzirom na nedovoljan broj obrazovanih profesionalaca, što UPUHH čini kako bi se obrazovni sustav unaprijedio?
Formula za unaprijeđenje obrazovnom sustava je vrlo jednostavna. Treba inzistirati na što povezanijoj suradnji sa obrazovnim institucijama i realnim sektorom. Osim legislativnih aktivnosti, core business UPUHHA je upravo edukacija kadrova u turizmu. Uspješno surađujemo s Ministarstvom turizma u programima stručnog usavršavanja stručno – proizvodnog osoblja u hotelijerstvu pa će se od ove godine stručni seminari održavat dva puta godišnje s “osvježenim” sadržajem, i to u čak pet regija Hrvatske, kako bismo privukli što veći broj polaznika. Također, trenutno smo u završnim pregovorima realizacije GM programa u obliku trodnevnih modula sa vodećim obrazovnim institucijama Fakultetom za menadžment Sveučilišta Bocconi iz Milana i švicarskom Ecole hôteli?re de Lausanne (EHL), čiji je sadržaj koncipiran na način instantne mogućnosti implementacije dobivenih znanja u vlastitim hotelskim kućama po završetku modula.

Na koji način surađujete sa hrvatskim obrazovnim institucijama?
Intenzivirali smo suradnju s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije i Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, i to na uvođenju predmeta stručne prakse, čiji je cilj unapređenje programa obrazovanja, podizanja letvice kompetencija i na kraju, dodatno povezivanje poslodavaca u hotelijerstvu i akademskoj zajednici. U konačnici, iznimno nam je bitno utjecati na podizanje razine znanja na domaćim fakultetima. Moram naglasiti kako s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije imamo namjeru stvoriti domaći program za hotelske menadžere. Stoga smo započeli dugoročnu suradnju i sa Hong Kong Polytechinc University, School for Hospitality, odnosno njenim dekanom Kayeom Chonom, koji pripada petorici vodećih svjetskih stručnjaka za ugostiteljstvo. Na upravo završenom Crotouru Chon je bio UPUHH-ov gost predavač. Cilj nam je zapravo uspostaviti ravnotežu u suradnji s inozemnim stručnjacima, a istovremeno uvažavati stručnjake hrvatskih vodećih obrazovnih institucija. Nadalje, sa FTHM-om u ovoj ćemo godini finalizirati pilot projekt benchmarkinga hrvatskog hotelijerstva, koji će nam služiti kao korisna baza podataka.

Kojim bi se tržištima Hrvatska trebala otvoriti, po pitanju privlačenja gostiju?
Hrvatska je već tradicionalno otvorena svojim europskim gostima, odnosno putnicima koji do Hrvatske mogu stići i u osobnim auomobilima. No gledajući globalna kretanja kapitala vidljivo je kako najveći priljevi materijalnih sredstava dolaze iz Azije, odnosno Kine i Indije. Stoga smo na ovogodišnjem Crotouru ugostili i kinesku delegaciju iz grada Hangzhoua, turističkog centra Kine u kojem se od rujna do studenog ove godine održava World Expo Leisure. Prema najavama Ministarstva turizma, Hrvatska će sudjelovati na sajmu, čime bi aktivno mogli nastaviti rad na privlačenju kineskih gostiju.

Na koji bi način mogli povećati investicije u hrvatski turizam?
Strategija razvoja turizma još nije definirana, bez obzira što vrlo aktivno svi u turističkom sektoru pričamo o njoj. Investicijski poticaji su nužni jer je ključno pitanje stvaranje dodane vrijednosti u turizmu. Riječ je ne samo o restrukturiranju smještajne ponude, nego i o izgradnji novih sadržaja u turizmu koji će omogućiti poslovanje tokom većeg dijela godine. Svakako možemo uočiti snažnu potrebu za donošenjem mjera za unapređenje stanja hotelijerstva i turizma u Hrvatskoj koje se trebaju strukturirati kroz mjere jačanja konkurentnosti, kroz poticajne razvojne mjere i mjere jačanja profesionalnog sustava upravljanja turističkim sektorom, od čega se posljednja mjera odnosi na upravo malo prije spomenute kadrove, dakle na obrazovanje i na razvoj turističke infrastrukture. Što se tiče fiskalnog sustava, trebalo bi uvesti jedinstvenu stopu PDV-a za sve ugostiteljske usluge.

Suradnja s Vladom

Surađuje li UPUHH sa Vladom i sudjelujete li u izradi zakonskih akata važnih za turistički sektor?
Aktivno smo surađivali na izradi Zakona o turističkom zemljištu koji je svakako jedan od najznačajnijih zakona u našem sektoru. Upravo je neriješeno pitanje turističkog zemljišta bilo jedan od razloga malog broja investicija. Obzirom da se veliki dio aktivnosti UPUHH-a odnosi na izmjene u fiskalnoj i parafiskalnoj politici, sudjelovali smo i u izradi Zakona o HTV-u te preporučili primjenu tzv. skandinavsko g modela naplate pretplate. Uključeni smo i u izmjene u Zakonu o radu. Postojeći Zakon o radu u slučaju dosljedne primjene uzrokovao bi dijeljenje otkaza stalno zaposlenima u turizmu, što bi rezultiralo njihovim pretvaranjem u sezonsku radnu snagu. Ono što se u dogledno vrijeme treba mijenjati je priprema izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Udruga je uključena u komunikaciju, aktivno dajemo prijedloge i sudjelujemo upravo s ciljem dobivanja bolje polazne osnove za razgovore oko uvođenja nove selektivne stope.

Jednostavnija online kupovina

Velika promjena za online kupce u Hrvatskoj: Stiže nova opcija pri dostavi

Poslovno povezani

Poslujete preko granice? Evo što će u 2026. oblikovati suradnju između Hrvatske i Slovenije